nakon skoro 10 godina urednog koristenja PRIVATNOG kunskog racuna u jednoj banci odlucih promjeniti banku.
zajedno sa zatvaranjem racuna zelim otkazati i internet bankarsku uslugu koristenu 9 godina.
trebam li napomenuti da su me promatrali kao svjetsko cudo kad sam zatrazio da mi banka exportira sve naloge za placanje u bilo koji file, da mi naplati svoju uslugu u nekoj razumnoj cijeni (jer toga nemaju u stavkama cjenika usluga) .
za 9 godina skupih preko 2400 naloga za placanje za koje banka tvrdi da su oni vlasnici tih podataka i da to oni ne mogu izdati kao “živi podatak”
ja tvrdim da sam ja njima uredno placao uslugu ,provizije i sve sto s tim dolazi ali da sam ja vlasnik podataka koji su oni u moje ima i za moj racun samo provodili kao platne naloge.
i da mi ih duzni izdati a da me ne zanima nacin na koji ce to izvesti.
p.s.
u suprotnom mi slijedi za zadnjih pet godina (koji jos nisu u apsolutnoj zastari) print cca 1000 naloga za placanje i slaganje u registrator ( ne racunajuci dogorocne obvaze kao sto su auto-kredit, stambeni i sl.)
a sve da bi da bi zadrzao neki dokaz o uplati
Zašto sakrivaš ime banke? Reci nam da znamo, pa možda netko može provjeriti u banci koju koristi je li takvo što moguće. Ja sam inače u PBZ-u pa budem svejedno provjerio prvi puta kada se zaletim do banke pa napišem ovdje odgovor koji dobijem.
Od kada su uveli internetsko bankarstvo, banke imaju cjenik za izdavanje potvrde o plaćanju: u Zabi košta 5,09 kn slanje potvrde - poštom ili na e-mail, njima svejedno. 
Tako da bi ti i tvoja banka načelno to morala moći poslati i naplatiti “razumnih” oko 5000 kn.
Ali ako imaš mogućnost pristupa do starih naloga preko internetskog bankarstva, čak i ako aplikacija ne podržava “export” u PDF, još uvijek možeš instalirati neki od drivera za “PDF-printere” poput PDFCreatora. On će ti lijepo printati u PDF-datoteke, što ti na koncu dođe isto što bi ti dala i banka.
Koliko sam ja vidio, u e-Zabi je moguće dostupiti do naloga u zadnjih cca. godinu ili dvije, za ranije naloge se dobivaju iznosi, ali bez opisa. Međutim, prema korisničkim uputama, starije naloge je moguće dohvatiti “iz arhive” - nisam isprobavao i nisam vidio koje su informacije sadržane u njima. Naloge je moguće eksportirati u PDF-u i Excelu. Ima li tvoje online-bankarstvo nešto slično?
(Ja osobno čuvam odreske svih i svake uplatnice, a kada plaćam preko e-zabe uvijek isprintam nalog nakon što bude proveden.)
–
Razumijem da tebe zanima ovdje više pravni aspekt. Čini mi se da je ovdje posve irelevantno tko je vlasnik podataka. Nije mi niti jasno što bi to točno značilo. Ti se podaci u svakom slučaju odnose na tebe i ti bi - bio vlasnik ili ne - trebao imati pravo dostupiti im, ako su oni raspoloživi?
ja bih ih tuzio maderfaker bi mene nasli ■■■■■ i odredjivali MENI sto ce oni pruzati
i po kojoj cjeni bem im sunce financijsko zarko
[quote=“ninohr”]ja bih ih tuzio maderfaker bi mene nasli ■■■■■ i odredjivali MENI sto ce oni pruzati
i po kojoj cjeni bem im sunce financijsko zarko :)[/quote]Šališ se ti. Dok ti ne dođe nakon 23 godine od banke da im duguješ jednu ratu kredita ili od nekog boga-oca da si dužan nešto. Pa nađi odvjetnika.
Ili upotrijebiti Chrome. Chrome po defaultu ima “Print to PDF”.
Jes da je puno posla, ali ipak praktičnije nego ispis na papir i slaganje u registratore.
propuste evidencije banke nije duzan podmirivat klijent
i u koje oko da nekoga nabijem .casna rijec ,ovi bankari su skroz-naskoroz poludili…
imam mogucnost pristupa svim nalozima ali pojedinacno “one by one”.
i svakog mogu isprintati.ili poslati na mail i spremati ali kao pojedinacni file.
ali printati (ili slati) 1000 puta to mi stvarno ne pada na pamet.
mogu pristupiti svim nalozima kao export file sa svim stavkama ali samo tekucu godinu.
postavlja se pitanje smisla net-bankinga ako moram printati sve te naloge nakon placanja.
smisao internet placanja (informaticke tehnologije) je da se te naloge (informacije) “sacuva” u nekoj formi uvijek dostupnoj za prebacivannje (zlu ne treblo) na bilo koji medij- pa i na papir.
prosto me zanima dali i ebay,amazon, banke i (karticarske kuce recimo) svaku transkaciju i/ili nalog vezan uz bilo koji recimo privatni “trosak” i za placanje vezano za svaku transakciju - “pretvaraju” istovremeno u papirnatu formu.
dakle ona mogucnost koju nemam, (a sto je totalno besmisleno) je da prosecem u banku i zatrazim :
"molim da mi za moj ID iz moga internet accounta exportirate sljedece podatke o obavljenim transkacijama:
-sve naloge od/ do
- PNB
- u korist
- iznos
etc…
sve mi to,radi moje osobne evidencije exportirajte u csv (txt,excel) file i i ispostavite mi razumnu cifru …
i onda “racun ubijte” jer ga vise ne zelim.
[quote=“gambo”]Ili upotrijebiti Chrome. Chrome po defaultu ima “Print to PDF”.
Jes da je puno posla, ali ipak praktičnije nego ispis na papir i slaganje u registratore.[/quote]
PdfCreator, Crome, Bullzipp Pdf-sve je to isto.
“jedan po jedan” spremanje samo ne na papir vec u .pdf.
[quote=“tsereg”]
Razumijem da tebe zanima ovdje više pravni aspekt. Čini mi se da je ovdje posve irelevantno tko je vlasnik podataka. Nije mi niti jasno što bi to točno značilo. Ti se podaci u svakom slučaju odnose na tebe i ti bi - bio vlasnik ili ne - trebao imati pravo dostupiti im, ako su oni raspoloživi?[/quote]
Irelevantno je do neke “tocke”.al tada postaje relevantno.
posotji zakon o zastiti osobnih podataka kojem pristupu ja osobno moram dati suglasnost za manipulaciju istima .
dali je podatak o mojim privatnim transakcijama “osobni podatak” .
apsolutno jest .
ako sam ja vlasnik toga podatka - uz moga vlasnistva proizlaze i odredjena prava.
pazi ovako: dobijes dopis da nisi platio recimo obvezu za komunalnu naknadu prije 4 godine.
u prigovoru napises da si uplatu izvrsio dana xx…sa PNB XXXX u iznosu od XXXXX.
ne treba ti potvrda o placanju vec samo "podatak"
nakon toga, onaj tko tvrdi drugacije mora to “drugacije” i dokazati .
teret dokaza je na iznosztelju suprotne tvrdnje.
ako se nema podatak ne postaji nacin da potkrijepis svoju tvrdnu.
samim time kao da nisi platio pa plati nanovo .
[quote=“vir2al”]
pazi ovako: dobijes dopis da nisi platio recimo obvezu za komunalnu naknadu prije 4 godine.
u prigovoru napises da si uplatu izvrsio dana xx…sa PNB XXXX u iznosu od XXXXX.
ne treba ti potvrda o placanju vec samo "podatak"
nakon toga, onaj tko tvrdi drugacije mora to “drugacije” i dokazati .
teret dokaza je na iznosztelju suprotne tvrdnje.
ako se nema podatak ne postaji nacin da potkrijepis svoju tvrdnu.
samim time kao da nisi platio pa plati nanovo .[/quote]Odlično za znati! Drugim riječima, i onaj mjesečni izvadak je jednako koristan kao i potvrda od banke s pečatom i potpisom (iako će ova potonja vjerojatno svakome djelovati puno uvjerljivije).
Ja sam, recimo, toliko paranoičan da za kredit za stan plaćam svaki mjesec tih 5,09 kuna kako bi mi banka osobno dostavila svoju potvrdu. Čisto da se ima.
Besmisleno je, naravno. U Zabi to, ipak, nije slučaj. Vrlo sam zadovoljan s funkcionalnostima - ponajviše s činjenicom da su u zadnjih dvije godine napravili nekoliko značajnijih “upgradeova”. Imam online bankarstvo tri banke i po zadovoljstvu bi ih posložio ovim redom: Zaba, PBZ, RBA.
Još uvijek ne vjerujem da ti nešto takvo ipak ne bi napravili. Oni “dolje” u poslovnici i nisu za nadati se nešto. Ali probaj ići prema centrali – njihova je pogreška što tu funkcionalnost nisu ugradili, ali nekako vjerujem da stvarno možeš isposlovati da neki šef zatraži od šefa informatike da dečko dolje ručno pusti SQL-query i eksportira ti sve u PDF. Glupo, da, ali uvjeren sam da tu funkciju nemaju naprosto zato što “dečko” koji radi program online-bankarstva jednostavno to nije napravio, jer se nije sjetio, a nitko ih s front-enda nije to tražio. Naime, vrlo vjerojatno u toj banci taj “internetski” dio poslovanja još nije posve ozbiljno (strateški) shvaćen od uprave, pa je puno toga prepouštenu slučajnim procesima. Korisnici Zabe su točno mogli osjetiti datum kada je uprava shvatila da im je internetsko bankarstvo najmanje jednako bitno kao uređenje poslovnica.
[quote=“ninohr”]propuste evidencije banke nije duzan podmirivat klijent [/quote]Slažem se 101 %.
Na žalost, niti 20 do 200 kn naknade za opomenu nije dužan podmirivati klijent. Ali iscrpio bi se povlačiti s njima po sudu – svakih par mjeseci opet i iznova, jer si zaboravio platiti račun dva dana. Tako da i za taj izmišljeni 23 godine stari račun odeš odvjetniku, ovaj bi ti s vrata rekao da ti je jeftinije platiti, nego se tužiti. Pa što učiniti? Ne mogu se takve pizdarije uređivati po sudovima.
[quote=“vir2al”]ako sam ja vlasnik toga podatka - uz moga vlasnistva proizlaze i odredjena prava[/quote]Da si baš vlasnik u smislu Zakona o zaštiti osobnih podataka, imao bi pravo naložiti i uništavanje tih podataka. A to ipak teško da možeš. Nesumnjivo da to jest osobni podatak, ali ujedno i osobni podatak koji se skuplja po sili zakona. Eh, sad – kojeg zakona i što taj zakon traži od banke kada klijent želi dobiti naknadni ispis (banka ti ipak jest slala izvatke svaki mjesec ili ti omogućila da do njih redovito dolaziš na neki drugi način).
S druge strane, ako držiš da se Zakon o zaštiti osobnih podataka primjenjuje i na bankovne transakcije, bilo bi zabavno da se pozoveš na članak 19. 
mislim da se zakon vezan za zastare ne slazu sa tvojim slaganjem pa ako te
volja bavi se fiskalsko.pismoznanskim naukom. Moji potencjali i zdravstveno
stanje mi to ne dozvoljava
Nemoj biti arogantan, jer ja nisam niti prema tebi. A što se tiče prezrivog epiteta “fiškalskog pismoznanstva” koji mi udjeljuješ bez razloga i povoda, činjenice su da se je mnogo ljudi naplaćalo stvari koje “zakonom vezanom uz zastare” nisu bili dužni plaćati, no zbog nepoznavanja zakona, nepoznavanja funkcioniranja pravnog sustava ili prostog nesnalažanja su na koncu završili plaćajući. O tome se može osvjedočiti. S druge strane, jednako se tako svjedoči i ljudima koji su imali račune i tipično prikazivanjem istih vrlo brzo i jeftino rješili potencijalne probleme.
Stoga, razumljivo je i sasvim opravdano nepovjerenje građana prema pravnoj sigurnosti, koja je sasvim sigurno uzrokovana i time što je veliki dio nas - usudio bih se reći danas stariji od 30 - “upao” u novi pravni sustav bez ikakve prethodne spreme i učimo se u hodu. Većinu stvari o praksi koje sam saznao, saznao sam s ovog foruma ili sličnih izvora. Stoga šturi i samozadovoljni komentari ne doprinose našoj većoj i boljoj informiranosti o “zakonima vezanima za zastare”.
malo je smjesno potezati argument prava prema tvrtkama koje imaju vrhunski
pravni kadar ili ih moze angazirati bez razmisljanja koliko ce kostati
ili koliko dugo trajati. U nasem slucaju oni su povrjedili ustav, sve zakone,
dobre obicaje, bankarsku praksu i moral pa potezati argument tuzakanja sa
takvima je, malo rec, cudan. Nisam arogantan posebno nemam razloga biti
prema tebi ali sam prosao to “tuzakanje” kao i dosta ljudi pa znam o cemu
pisem. Htio covjek ili ne svjedoci smo vremena kada se sustavno ruse
svi temelji razvijenog drustva i zajednice a oni koji trebaju braniti temelje
su prvi u tome. Svaki papir koji izadje od takvih je prosao kroz ruke
pismoznanaca koji su pripremili njihove u podrsci kao sto su spremni sudu,
u skladu sa zakonom, dokazati da su u pravu koristeci nezadovoljne
stranke kao losu, ali ipak, reklamu koja se daleko cuje makar su i oni
isto takvi. Jedina je razlika da ovi prvi imaju 2 ciste pojmiti kako tako
sto dugo ne opstoji pa se boje za egzistenciju, buducnost djece … a ovi
drugi nikad nisu ni znali sto znaci biti normalan i pretpostavke bilo cega
sto imaju ili znaju. Obzirom na kojem forumu pisemo nisu ni potrebiti a
tebi se ispricavam ako si shvatio moje odgovore podcjenjivackim ili
drskim
e da, i ovaj tvoj najbozanstvenije stvorenje kojeg spominjes u drugom threadu
svesrdno podrzava razaranje i unistavatelje onoga sto se, deklarativno, zalaze,
promice i “brani” pa imamo na stvari da je i on podvojen u svojim razmisljanjima,
akcijama, promisljanjima, zakljucima … ali to je samo ljubav koju ocigledno ne
razumjem
i opet nista osobno
@vir2al
Naravno da su to tvoji podaci i nitko normalan ne može osporiti to tvoje vlasništvo. Međutim, ako ih promatramo kao “imovinu” (nešto što jest tvoje i ima neku subjektivnu ili objektivnu vrijednost), onda također treba reći da si sam odgovoran za čuvanje tih istih podataka.
Osim - ako tvoj ugovor s bankom gledaš tako, a mogao bi - ako si banci ustupio za vrijeme trajanja ugovora nadzor i čuvanje podataka.
@tsereg
Pravo uništenja podataka ne može se gledati kao dokaz/protudokaz vlasništva. Zašto?
Prvo, radi se o uzročno-posljedičnoj vezi u kojoj iz jednog pravnog stanja (vlasništvo) mogu nastati druga vezana pravna stanja (pravo uništenja). Dakle, logika, ali i pravna logika može ići samo u jednom smjeru, to nije dvosmjerni proces.
Drugo, određena prava proizašla iz vlasništva mogu biti (i vrlo često jesu) ograničena ili djelomično ograničena nekakvim drugim zakonom. U ovom konkretnom slučaju, banka ima obvezu čuvati određeno vrijeme te iste podatke, što automatski ograničava nečije pravo vlasništva.
================================
Suma sumarum, naravno da vir2al ima prvo na te podatke i naravno da mu ih banka mora izdati na zahtjev. Također, naravno da banka ima pravo naplatiti uslugu ispisa i dostave tih podataka jer taj proces očigledno zahtijeva nekakav dodatni rad.
Međutim, znajući što banke rade, koliko često krše zakone, pa čak i Ustav, iluzorno je očekivati da će banka samostalno napraviti nešto što im iz određenih razloga nije u interesu. Tada, nažalost, preostaje samo sudski postupak protiv banke sa predvidljivim ishodom (pobjeda vir2ala), ali i predvidljivim dugim i skupim sudovanjem.
[quote=“tsereg”]
Da si baš vlasnik u smislu Zakona o zaštiti osobnih podataka, imao bi pravo naložiti i uništavanje tih podataka. A to ipak teško da možeš. Nesumnjivo da to jest osobni podatak, ali ujedno i osobni podatak koji se skuplja po sili zakona. Eh, sad – kojeg zakona i što taj zakon traži od banke kada klijent želi dobiti naknadni ispis (banka ti ipak jest slala izvatke svaki mjesec ili ti omogućila da do njih redovito dolaziš na neki drugi način).
S druge strane, ako držiš da se Zakon o zaštiti osobnih podataka primjenjuje i na bankovne transakcije, bilo bi zabavno da se pozoveš na članak 19. :D[/quote]
Ajmo bas vidjeti dali se “gledajuci zakonski” ima pravo zatraziti unistavanje tih podataka. Uz napomenu da se unistiti moze “materija” a podatak se moze izgubiti ili izbirisati.
Uz jos jednu napomenu : neki podaci se sakupljaju po sili zakona (naprimjer: podaci u popisu stanovnistva) .
I tu ne postoje “stranke” vec postoje drzava i (pojedinac) koji se mora (pod prijetnjom sankcije) ponasati po Zakonu.
primjer: Zakon o popisu stanovnistva koji se prethodno donosi je pravni osnov prikupljanja.
Drugi se podaci opet priklupljaju po sili ugovora a Zakon im samo daje legalitet i legitimitet…
Ali pravni osnov prikupljanja je Ugovor (dakle obvezni odnos kao dvostrano obvezujuci ).
I tu postoje “stranke” kao sto su naprimjer banke,karticarske kuce itd koji u taj odnos stupaju samovoljno i kojih ugovoranja proizvodi odredjena prava /obveze/.
I ta stranka je svatko s nekim interesom kojih za ugovor mora biti najmanje “dvoje”.
Al ajmo iz pocetka.I prvo mozemo vidjeti sto kaze Zakon pa to pretvoriti u "konkretno.“
Kako to vec u “pocetku” biva sve je krenulo “na divlje” .
Podaci su se poceli prikupljati pa se pojavila potreba za reguliranjem te materije.
Onda je donesen Zakon o zastiti osobnih podataka (link) koji u cl.20 uredjuje:
[size=4]citat:
Voditelj zbirke osobnih podataka dužan je na zahtjev ispitanika, odnosno njegovih zakonskih zastupnika ili punomoćnika dopuniti, izmijeniti ili brisati osobne podatke ako su podaci nepotpuni, netočni ili neažurni te ako njihova obrada nije u skladu s odredbama ovoga Zakona.[/size]
Kljucne rijeci su " ako njihova obrada nije u skladu o odredbama ovog Zakona” - na zahtjev ispitanika voditelj zbirke podataka je duzan brisati osobne podatke.
I tu dolazimo do pravnog paradoksa: u cl 4 i 19 istoga Zakona trazi se “pravni temelj” za obradu podataka a koji (govorimo o bankama ,osiguravajucim kucama i slicno) jednostavno nije postojao.
A ako ne postoji pravni osnov to znaci da su ih mogli sakupljati i obradjivati po standardima divljeg zapada.
I ta pravna praznina trajala je 5 godina sve dok lumeni u predlagaču zakona nisu uspjeli dokučiti da imaju missing link pa je doslo do izmjena Zakona (link) gdje u clanku dva stoji:
[size=4]Članak 7. mijenja se i glasi:
»Osobni podaci smiju se prikupljati i dalje obrađivati:
-u svrhu sklapanja i izvršenja ugovora u kojem je ispitanik stranka…( u cl.7 zakona iz 2003 ta odredba ne postoji)[/size]
Sto ta odredba znaci?Ta odredba znaci da su banke tek tada dosle do pravnog temelja za skupljanje osobnih podataka onog trenutka kad se s njima dragovoljno uslo u ugovorni odnos (recimo podigao stambeni krediti ili uzelo kreditnu karticu) i postalo se STRANKA .
Formalno se to utvrdjuje potpisivanjem privole koja se potpisuje prilikom sklapanja ugovora a smatra se davanjem suglasnosti prema istom clanku zakona.I vrijedi sve do opoziva.
Dakle, pravni temelj/osnov/ za obradu podataka legalistički traje samo do onoga trenutka dok traje medjusobni “ugovor” jer iz toga Ugovora proizlazi i pretpostavljena svrha.Kad se otplati stambeni kredit izvrsilo se je svoje ugovorne obveze, ugovorni odnos prestaje po sili izvršenja Ugovora i …sad skacemo natrag na clanak 20: [size=4]brisanje na zahtjev ako njihova obrada nije u skladu s odredbama ovoga Zakona- prestala je postojati njihova pravna osnova za njihovu daljnju obradu[/size].
I svaka daljnja obrada vise nije u skladu s Zakonom o zastiti osobnih podataka ( i nije u skladu sa cl.20 ) jer vise ne postoje obvezni odnos tj. Ugovor koji je toj obradi /bio/ pravni temelj i svrha uvjetovana zakonom .
E,i svaka stranka ima potpuno pravo podnesti zahtjev za njihovo [b]brisanje /b.
I voditelj zbirke je duzan te podatke NA ZAHTJEV STRANKE obrisati.
I kljucne rijeci su “na zahtjev stranke” - dakle ne “po sluzbenoj duznosti”.
I sad opet dolazimo do paradoksa i pravene rupetine: voditelj zbirke nije duzan po sluzbenoj duznosti obristati podatke i nad podacima se i dalje provodi nezakonita obrada jer po clanku 2 Zakona o zastiti osobnih podataka “obrada se smatra”
[size=4]2. Obrada osobnih podataka je svaka radnja ili skup radnji izvršenih na osobnim podacima, bilo automatskim sredstvima ili ne, kao što je prikupljanje, snimanje, organiziranje, spremanje, prilagodba ili izmjena,
povlačenje, uvid, korištenje, otkrivanje putem prijenosa, objavljivanje ili na drugi način učinjenih dostupnim, svrstavanje ili kombiniranje, blokiranje, brisanje ili uništa*vanje, te provedba logičkih, matematičkih i drugih operacija s tim podacima.[/size]
i snimanje i spremanje,svrstavanje,organiziranje i sve nabrojano.
A sve to i nakon prestanka vrijedenja odredbi prvotnog medjusobnog Ugovora je NEZAKONITO po cl.7 toga istog Zakona jer je prestala postojati i pretpostavljena “svrha”.
- Vezano uz to da li su podaci u banci osobni podaci po Zakonu o zaštiti osobnih podataka /ZZOP/.
-> Nisam rekao da nisu - rekao sam nešto u smislu onoga što je Šljaker napisao. Rekao sam da se obrada tih podataka vrlo vjerojatno propisuje i nekim drugim zakonima, tj. da se ne može pozvati samo na ZZOP (u ZZOP-u se spominje “ovaj i drugi posebni zakoni”), pa da uništenje (ili brisanje) tih podataka možda i nije moguće, tj. da je (barem kolokvijalni) pojam “vlasnika” moguće i ponešto ograničen kada se radi o bankama. To bih očekivao.
- Vezano uz “na zahtjev stranke”.
-> Ali ovo ipak nije tako veliki problem u praksi? Voditelju zbirke nije zabranjeno da te podatke obriše. A ako mu trebaju u svrhu statističke obrade, i to može izvesti tako što će ukloniti identificirajuće elemente.
-> Kako bi to izmijenio? Osobno, kako sam kao ispitanik upoznat sa svim zbirkama (barem bih po zakonu trebao biti), nisam siguran bih li želio da svi automatski obrišu moje podatke iz svojih zbirki, pogotovo banke. Tj. da to bude “predefinirana radnja”. Radije bih onda da se to mora naznačiti u sklopu pristanka na obradu ili kasnijeg zahtjeva.
-
Kao i uvijek, vrlo instruktivno.
-
Što se tiče “brisanja” ili “uništavanja”.
Podaci se često uništavaju - uništavanjem medija ili fizičkih karakteristika medija kojima se realizira zapis na mediju (npr. višestrukim demagnetiziranjem, probijanjem HDD-ova, drobljenjem CD-ova, brušenjem kamenih ploča i sl. - neka od tih uništavanja rezultiraju temeljitim i nepovratnim brisanjem, a neka tek narušavaju integritet). Ne znam što je zakonodavac mislio pod “uništavanjem” podataka, a što pod “brisanjem”, no to su dosta kontroverzni pojmovi, jer je postalo uvriježeno razmišljati da se “podaci na računalu” ne mogu obrisati pošto ih tipovi iz CSI-ja mogu s lakoćom “vratiti”. A tehnički opisati što znači brisati podatke nepovratno bi uključivalo zapravo propisivanje standarda o tehničkom izvođenju brisanja podataka na različitim medijima, što je bilo sasvim sigurno izvan dohvata ekipe koja je radila taj zakon (npr. time se bave norme, poput možda ISO 15408, a nisam siguran da se zakoni pišu baš s takvom dozom preskriptivnosti).
Hvala na objašnjenju. Očigledno, krivo sam shvatio da si rekao upravo suprotno, na čemu se ispričavam.
[quote=“tsereg”]@ninohr
Hvala na objašnjenju. Očigledno, krivo sam shvatio da si rekao upravo suprotno, na čemu se ispričavam.[/quote]
nema potrebe. Dopustam da se moze krivo shvatiti malo burnija reakcija na
neprirodne situacije kreirane od ljudi koji ni pod kojim uvjetom ne bi sudjelovali
u istim u bilo kojem svojstvu ( u prijevodu 2 nacrtane ovce im se ne bi
ostavilo jer bi ih izgubili ) kao i ne imanja odgovarajuce prilike da se na
odgovarajuci nacin podjele razmisljanja i reakcije koje su gornji prouzrokovali
sa onima koji su ih doveli na te pozicije obzirom da im je jedina uloga
rasturiti ono sto bilo tko od njih nije u stanju osmisliti a kamoli provest.
U prijevodu kada oni tvoji stvoriteljevi pobjegnu od njegove “ljubavi” bjesni,
drski ili krepavajuci i pomocu njegove “ljubavi” dodju u priliku provoditi
tu “ljubav” tako sto rezultira razjebavanjem svega zivog i stvorenog
preslikavajuci mjesto od kuda su pobjegli proicirajuci samo i jedino za
sto su sposobni. I nisam usamljen u razmisljanju ili iskazivanju istog
http://euro2012.tportal.hr/200088/Platini-Sve-bi-bilo-sjajno-da-nema-hrvatskih-supcina.html