Online Radio - Legalne Pjesme

Projekti i ideje
21

Slazem se s tobom djelomicno.Necu se doticati tehnologije kao dostignuca kojim se tudje autrosko pravo ili bilo koje drugo nematerijalno pavo nelegalno distribuirajuci krsi i vrijedja.
Dotaknut cu se samo “prava” i samo i jedino glazbene industije .

Svako autorsko pravo zasticeno je samim trenutkom stvaranja kao nematerijalno pravo. I za razliku od kaputa ( koji je “stvar” i kojeg se moze staviti pod “kljuc” ) autorsko pravo se zakljucati ne moze.
Zato autor ne moze ulagati onu duznu paznju u zastitu svojih prava.
I sve sto ostaje pojedincu (autoru) da se u svrhu zastite svojih prava pridruzi organizaciji koja ce zakonito stititi njegova autorska prava na nacin da :

  1. kao ovlaštenik samog autora i uz njegovu prethodno datu suglasnost (kojem je forma medjusobni Ugovor kao “regulator” medjusobnih prava i obveza ) ubire naknade za iskoristavanje njegovih prava
  2. za neovlasteno iskoristavanje njegovih prava , isto uz prethodnu suglasnost i punomoc (kao ovlastenik za pokretanje postupka ) pokrece postupke i radnje u cilju sankcioniranja prekrsitelja autorovih prava kao i postupke za naknadu stete protiv istih a zbog stete koju je autor pretprio kao izmaklu dobit - a koja mu pripada na temelju njegova autorstva kao jedinog ovlaštenika na iskoristavanje…
    Ovo nije sporno.Zainteresirana “treca strana” placajuci odredjenu kumulativnu naknadu oslobodja se od prekrsajne i kaznenene odgovornosti a iz naknade autoru se isplacuju dogovrene tantijeme na ime iskoristavanja njegovog autorskog prava.
  3. Pod tockom 2 ima jako puno “stvari” koje nisu reguliranu u duhu vremena u kojem se zivi .
    Jer rjesnja koja se primjenjuju u smilu regulative kao i sankcije nisu niti pravicna a jos su manje moralna i etična.
    A to nisu zato što :

Kod zastite autorskih prava prava “pravna osnova” koja podlijeze sankciji je neovlasteno iskoristavanje necijeg autorskog djela.
Kljucna rijec je "iskoristavanje" tj . nezakonito ostvarivanje nepripadajuce materijalne koristi koju (se)je ostvarilo trece lice iskoristvanajem tudjeg autorstva i pri cemu se autor neovlasteno iskljucio iz ubiranja “plodova” (stvaranja nove materijalne vrijednosti tj novca) iz svojeg autorskog i intelektualnog djela.
Naravno da se to neovlasteno iskoristavanje moze ostvariti samo upotrebom tehnologije tako da mozemo govoriti ili o piratstvu (neovlastenom umnozavanju ) ili o pustanju u promet (neovlastenom distribuiranju) tudjeg autorskog djela a za koji se ne posjeduje prethodno autorovo odobrenje .
I to je materijana radnja . tj pravni momenat kada nastupa "zloupotreba" - kao čin poduzet od trece osobe a u cilju vlastitog ostvarivanja nepripadjuće materijane dobiti na stetu autora i nositelja prava.

Dakle, da bi postojalo prethodno “iskoristavanje” - zbog kojeg neki autor trpi stetu proizaslu iz nelegalnog “čina” - prvo mora nuzno postojati nezakonito NEZAKONITO OSTVARENA DOBIT trece osobe.
Dakle , taj “treci” mora ostvariti takvu pripadajucu korist i mora svojim ilegalnim cinom zaraditi novac. Novac koji u nacelu pripada autoru glazbenog djela ( tekstopiscu , aranžeru) tj. osteceniku(cima) .
Ako ne postoji ostvarena nepripadajuca dobit onda ne postoji niti “šteta” koju trpi nositelj autorskog prava.
Samim time ako nema štete - nema niti inkriminiranog djela - a nema niti kazne ( na isti nacin sto ako nema trupla nema niti ubojstva.)
Sada se mozemo vratiti na pricu o Edi Maajki i repanju nas trojice spomenutih na Jarunu.
Karikirano, kakvu smo mi , nas spomenuta trojica - pustanjujem glazbe i repanjem na Edinu pjesmu njemu nanijeli materijanu stetu u smislu izmakle dobiti ?
Odgovor je - nikakvu . Edo nije pretrpio nikakvu izmaklu dobit i nasom radnjom niti smo mi tu radnju ucinili sa namjerom da njega ostetimo.
Istina, mi smo tu radnju ucinili na JAVNOM MJESTU . Ali “mjesto” (poslovni prostor,kafić, autobus, avion ) ne moze biti osnova za bilo sto- naknadu, kaznu - već to moze biti iskljucivo "RADNJA" .
I ne moze biti osnova postolarska radionica tate moga frenda jer on postolar u svojoj radnji ne iskoristava recimo Škorino muzicko djelo vec popravlja cipele .
On na mediju koristeci tehnologiju -a sto je njegovo pravo- sluša (jer je živi čovjek koji na srecu ima zdrava oba uha) njegovo djelo koje je on (Skoro) valjda i stvarao s ciljem da bude slušano. A ne da bude kao duh zatvoreno u nekakvoj drustvenoj boci.
I taj covjek nikakvim svojim cinom niti radnjom nije povredio njegovo autorsko pravo, nije na njemu zaradio lipe, nije njegovo autorsko pravo preprodao, umnozio, kopirao,distribuirao,plagirao djelomiocno ili u cijelosti … itd itd…
A dali on pritome toga Skoru slusa plagiranog na nekom od medija to je nesto sasvim drugo. I to je forma a ne sadrzaj .
Jer samo RADNJA koju je netko ucinio (namjerno,nepaznjom,iz nehata… )a kojom je neovlasteno i na opisane nacine ISKORISTIO i/ili POVRIJEDIO tudje autorstvo ( i zaradio na njemu) povlaci odgovornost .I kasnije - ako se utvrdi da je to kao cinjecno stanje - i sankciju iz koje proizlazi i obveza naknade stete (koja je u ovom slucaju izmakla dobit autora) ili “odoka” odrezana cifra a uplatom koje se smatra da je prekrsitelj, naknadnim placanjem platio i sva prava u ime i za racun nositelja prava tj autora
I kod toga sve pocinje i zavrsava.
A samo zato sto ( osim u lijepoj nasoj i slicnim bananama)
[b] - slusanje ≠ neovlašteno iskoristavanje

  • javno mjesto ≠ javno izvođenje [/b]
    Po toj logici i gledanje ( ne mislim “čitanje”) knjige u izlogu ili listanje stranica je povreda necijeg autorstva.I prije nego izlistam par stranica u Alogoritmu trebao bi platiti naknadu.Jer i to je javno mjesto a knjig a zastiena copyrightom.
    I jer su i oci osjetilo isto kao i usi.
    I kako onda kod knjiga (a na kojima isto postoji autorstvo) “mjesto” ( recimo taj Algoritam) nije pravna osnova iz kojeg proizlazi obveza vec je to radnja (distribucija, kopiranje itd…)
    Bit ce mnogi bas knjigu ocito i ne fermaju pa im je, zbog smanjenog opsega trzista ona manje i “atraktivna”.
    Ovako ,kao je to izvedeno sa muzickim djelima - je terorizam lobija te protezirane i povlastene manjine - a nad vecinom.
    Jer ja (vecina) placam namet (kako kaze gambo) na multifunkcionalnu “stvar” (CD).Namet kojeg mi je nametnula manjina a na temlju “pretpostavke” koja je uvrstena u zakonske norme.I postala propis.
    A normalna drustva ne funkcioniraju na temelju indicija ili necije “pretpostavke” - vec na temelju cinjenica.
22

Sve do predzadnje rečenice govoriš o naknadi za javno izvođenje koja se plaća zampirima, te pokazuješ kako zapravo nema osnove za obvezu plaćanja te naknade ako javnim izvođenjem ja nisam ništa zaradio.

No onda odjednom u predzadnjoj i zadnjoj rečenici, bez objašnjenja, kažeš da je to argument protiv blank type levyja.

Ali blank tape levyjem nije dokinuto plaćanje za naše slušanje mjuze na Jarunu. Blank tape levy je uveden u mnogim zemljama svijeta jer je prodaja gramofonskih ploča predstavljala značajan udio u prihodima glazbenika, a zbog iznenadne dostupnosti jednostavnog kopiranja istih na kazete su ti prihodi postali ugroženi u dovoljnoj mjeri da je to ustavne suce mnogih zemalja uvjerilo da zbog višeg interesa (i doslovno toga) odobre da se prodavačima praznih kazeta da dodatni namet, a istovremeno zakonom eksplicira kako kopiranje glazbe s prijateljeve gramofonske ploče na svoju praznu kazetu ne predstavlja nikakvo kršenje zakona (to ne znači da je prije to bilo kršenje zakona, samo da sada van svake sumnje više nije).

Dakle, blank tape levy je uveden da zaštiti jednu djelatnost od tehničke ugroze na jedini način koji se državama učinio moguć.

Mi ovdje govorimo o tom nametu kao da nikakva ugroza nije postojala, da je to sve jedna velika zavjera glazbene industrije i sl. Koga veseli, neka izvoli. Ipak, taj su namet listom i redom svi pokušavali rušiti i na koncu su sudovi - kojima je zadaća ipak utvrditi neke činjenice, pa tako valjda i podatke o stvarnom efektu nove pojave kopiranja na industriju glazbe - uvijek uvažili da postoji viši interes.

23

Pitanje je sto je to javno izvodjenje.Javno izvodjenje moze biti samoono koje se organizira sukladno Zakonu o javnom okupljanju.prema tom zakonu svaka dioskoteka mora prijaviti organizaciju javnog skupa.i iz toga proizlazi “javnost”.
i iz toga (javnog skupa) proizlazi i javno izvodnjene necijeg glazbenog djela.
i javno izvodjenje je “radnja” i za radnju je vezana - a ne mjesto izvodjneja.
i javnim izvodjenjem se nemoze smatrati izvodjenje na javnom mjestu.

napomenuo sam da se necu doticati tehnologije vec iskljucivo pravne osnove.al mi je omaskom izletilo i doticanje CD-a

[quote=""]Ali blank tape levyjem nije dokinuto plaćanje za naše slušanje mjuze na Jarunu. Blank tape levy je uveden u mnogim zemljama svijeta jer je prodaja gramofonskih ploča predstavljala značajan udio u prihodima glazbenika, a zbog iznenadne dostupnosti jednostavnog kopiranja istih na kazete su ti prihodi postali ugroženi u dovoljnoj mjeri da je to ustavne suce mnogih zemalja uvjerilo da zbog višeg interesa (i doslovno toga) odobre da se prodavačima praznih kazeta da dodatni namet, a istovremeno zakonom eksplicira kako kopiranje glazbe s prijateljeve gramofonske ploče na svoju praznu kazetu ne predstavlja nikakvo kršenje zakona (to ne znači da je prije to bilo kršenje zakona, samo da sada van svake sumnje više nije).

Dakle, blank tape levy je uveden da zaštiti jednu djelatnost od tehničke ugroze na jedini način koji se državama učinio moguć.

Mi ovdje govorimo o tom nametu kao da nikakva ugroza nije postojala, da je to sve jedna velika zavjera glazbene industrije i sl. Koga veseli, neka izvoli. Ipak, taj su namet listom i redom svi pokušavali rušiti i na koncu su sudovi - kojima je zadaća ipak utvrditi neke činjenice, pa tako valjda i podatke o stvarnom efektu nove pojave kopiranja na industriju glazbe - uvijek uvažili da postoji viši interes.[/quote]

visi interes je uvijek interes povlastenne kaste.napisao sam vec jednom: nije prohibicija u americi uvedena zbog "viseg interesa sto zdravije jetre miliona amerikanaca."vec je uvedena da bi se povlastena kasta preko noci deseterostruko brze obogatila u stvaranju prvobitne akumulacije kapitala.
a visi interes je samo “opravdanje” za mase.
sudovi su sluge sustava i rad sudova nemoze se uzimati kao “mjerilo svih vrijednosti”.jednom mi je jedan profa na pravu rekao: “kolega, u pravu vam je sve moguce samo ako to umijete obrazloziti.ali ako i umijete obrazloziti opet moze biti nemoguce - jer vas onaj kome obrazlazete ne moze ili ne smije razumjeti”.

i nijednom rjecju nisam stavio u podredjen polozaj bilo sto u odnosu na nesto “drugo”.
pa niti blank tape levy kao drustvenu “tehnologiju” u pokusaju bolje zastite necijeg prava.ja samo kazem i tvrdim sljedece: da je svaki zakon apstraktna pravna norma a da je svaka povreda necijeg prava reguliranog nekim zakonom konkretan pravni cin i akt…
a izmedju apstraktnog i konkretnog je velika provalija.
u koju stane stosta.
i svemu se moze proizlaziti na konkretan a ne na apstraktan nacin.
izgleda utopisticki -ali samo “konkretnost” je jedina “pravičnost”.i demokracija ( a to je vladavina mojeg prava) je odnos drustva prema meni (pojednicu)a ne prema “masi”.
tako je i kod zampira: neka mi utvrde inkriminaciju i snosit cu odgovornost.
ali neka mi inkriminaciju ne pretpostavljaju .jer ja nisam “opce” i “apstraktno” -vec sam “pojedinac” i “konkretno”…
i od kad je svijeta drzava i pojedinac su na “ratnoj nozi”.
svaka drzava zeli sto vise uzeti a svaki pojedninac zeli sto manje dati.
i to je prirodna “borba” zahvaljuci kojoj se drustvo i razvijalo - pa i razvilo.
samo, u danasnje doba,kada se vec poziva na tehnologiju, ipak trebala biti jasnije definirana pravila igre.
i da “pravila igre” prate razvoj te iste tehnologiju .nazalost, ona su ona ostala na razini duboko srednjovjekovnih.
uz nacelo : tko jači taj kvači.

24

Pa, niti da bih riječi rekao. Vrlo iluminirajuće. I korisno.

Ako razmisliš, taj glazbeni namet je prilično komunistički model - svi plaćamo sve, svi se koristimo svime.

Ne mogu, a ne pomisliti svaki puta na šok koji bi izazvao replikator iz Star Treka. Rezultirao bi potpunim raspadom tržišnog modela, a uvođenjem nečeg posve novog. Slično tome mi se čini da je bilo neizbježno da se je tržišni model zarade na glazbi - do tada prodajom utisnutog vinila - morao prekobicnuti.