Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza

HRVATSKI SABOR 2501 NN 125/7.11.2011.
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O ROKOVIMA ISPUNJENJA NOVČANIH OBVEZA
Proglašavam Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 21. listopada 2011. godine.
Klasa: 011-01/11-01/190
Urbroj: 71-05-03/1-11-2
Zagreb, 26. listopada 2011.
Predsjednik
Republike Hrvatske
prof. dr. sc. Ivo Josipović, v. r.
ZAKON O ROKOVIMA ISPUNJENJA NOVČANIH OBVEZA
Uvodne odredbe
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuju rokovi ispunjenja novčanih obveza i pravne posljedice zakašnjenja s ispunjenjem u cilju suzbijanja zakašnjenja s ispunjenjem novčanih obveza.
(2) Novčane obveze, u smislu ovoga Zakona, jesu novčane obveze nastale na temelju:

  1. ugovora što ih sklapaju poduzetnici među sobom u obavljanju djelatnosti koje čine predmet poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti (u daljnjem tekstu: ugovor među poduzetnicima), te
  2. ovih ugovora sklopljenih između poduzetnika i osoba javnog prava.
    (3) Poduzetnici, u smislu ovoga Zakona, jesu poduzetnici kako su uređeni poreznim propisima uključujući trgovačka društva koja su sektorski naručitelji kako su uređeni propisima o javnoj nabavi.
    (4) Osobe javnog prava, u smislu ovoga Zakona, jesu javni naručitelji kako su uređeni propisima o javnoj nabavi i sektorski naručitelji koji nisu poduzetnici iz stavka 3. ovoga članka.
    (5) Ako nije drugačije određeno ovim Zakonom, na obvezne odnose iz ovoga Zakona primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje obvezne odnose.
    Rokovi ispunjenja novčanih obveza u ugovorima među poduzetnicima

Članak 2.
(1) Ugovorom među poduzetnicima može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 60 dana.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka može se ugovoriti i duži rok ispunjenja novčanih obveza.
(3) Ako ugovorom među poduzetnicima nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana.
(4) Rok za ispunjenje novčane obveze iz stavka 3. ovoga članka počinje teći od:

  1. dana kada je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu, ili
  2. dana kada je vjerovnik ispunio svoju obvezu, ako nije moguće sa sigurnošću utvrditi dan primitka računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu ili ako je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije nego li je vjerovnik ispunio svoju obvezu, ili
  3. dana isteka roka za pregled predmeta obveze, ako je ugovorom ili zakonom predviđen određeni rok za takav pregled, a dužnik je primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije isteka toga roka.
    (5) Rok za pregled predmeta obveze iz stavka 4. točke 3. ovoga članka ne može biti duži od 30 dana od dana primitka predmeta obveze, osim ako je iznimno ugovoren duži rok za pregled predmeta obveze.
    Rokovi ispunjenja novčanih obveza u ugovorima između poduzetnika i osoba javnog prava
    Članak 3.
    (1) Ugovorom između poduzetnika i osoba javnog prava u kojem je osoba javnog prava dužnik novčane obveze može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 30 dana.
    (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ugovorom sklopljenim između poduzetnika i osoba javnog prava u kojem je osoba javnog prava dužnik novčane obveze može se ugovoriti i duži rok ispunjenja novčane obveze ali ne duži od 60 dana.
    (3) Novčane obveze u ugovorima između poduzetnika i osoba javnog prava, a u kojima su poduzetnici ili zavod koji provodi obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvena ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave ili grad dužnici novčane obveze, ispunjavaju se sukladno odredbama članka 2. ovoga Zakona.
    (4) Ako ugovorom između poduzetnika i osoba javnog prava nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana.
    (5) Rok za ispunjenje novčane obveze iz stavka 4. ovoga članka počinje teći od dana određenog člankom 2. stavkom 4. ovoga Zakona.
    (6) U ugovorima iz stavka 1. do 4. ovoga članka na rok za pregled predmeta obveze primjenjuje se odredba članka 2. stavka 5. ovoga Zakona.
    Ništetnost pojedinih ugovornih odredbi
    Članak 4.
    (1) Ništetna je odredba ugovora iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona kojom se isključuje, ograničava ili uvjetuje pravo vjerovnika na zatezne kamate za slučaj dužnikova zakašnjenja s ispunjenjem novčane obveze.
    (2) Ništetna je odredba ugovora iz članka 1. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona kojom se određuje datum primitka računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu.
    (3) Ništetna je odredba ugovora iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona kojom je ugovoren rok ispunjenja novčane obveze duži od 60 dana.
    (4) Ništetna je odredba ugovora:
  4. iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona kojom je ugovoren rok ispunjenja novčane obveze duži od 60 dana,
  5. iz članka 2. stavka 5. ovoga Zakona kojom je ugovoren rok za pregled predmeta obveze duži od 30 dana,
  6. iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona kojom je ugovoren rok ispunjenja novčane obveze duži od 30 dana,
  7. iz članka 3. stavka 3. ovoga Zakona kojom je ugovoren rok ispunjenja novčane obveze duži od 60 dana,
  8. iz članka 3. stavka 6. ovoga Zakona kojom je ugovoren rok za pregled predmeta obveze duži od 30 dana
    ako na temelju okolnosti slučaja, a posebno trgovačkih običaja i naravi predmeta obveze, proizlazi da je takvom ugovornom odredbom, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena očigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika.
    (5) Prilikom ocjene je li odredba ugovora iz stavka 4. ovoga članka ništetna, uzet će se, između ostalog, u obzir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od rokova ispunjenja novčanih obveza propisanih ovim Zakonom.
    Nadzor provedbe
    Članak 5.
    Provedbu ovoga Zakona kod poduzetnika i osoba javnog prava nadzire Financijska policija.

Prekršajne odredbe
Članak 6.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj dužnik koji ne ispuni novčanu obvezu u rokovima određenim sukladno ovom Zakonu.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 50.000,00 kuna odgovorna osoba dužnika.
Zastara prekršajnog postupka
Članak 7.
(1) Prekršajni postupak za prekršaj utvrđen ovim Zakonom ne može se pokrenuti nakon isteka roka od tri godine od dana počinjenja prekršaja uređenih ovim Zakonom.
(2) Zastara se prekida svakom radnjom nadležnog tijela poduzetom radi gonjenja počinitelja prekršaja. Poslije svakog prekida počinje ponovno teći zastara, ali prekršajni se postupak ni u kojem slučaju ne može voditi nakon isteka dvostrukog vremena određenog u stavku 1. ovoga članka.
Prijelazne i završne odredbe
Članak 8.
Odredbe ovoga Zakona neće se primjenjivati na obvezne odnose koji su nastali prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
Prestanak važenja pojedinih odredbi zakona
Članak 9.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti članak 174. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 35/05. i 41/08.).
Stupanje na snagu
Članak 10.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2012.
Klasa: 450-01/11-01/01
Zagreb, 21. listopada 2011.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.

[quote=“Alen”]Članak 2.
(1) Ugovorom među poduzetnicima može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 60 dana.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka može se ugovoriti i duži rok ispunjenja novčanih obveza.

(…)

Članak 4.

(5) Prilikom ocjene je li odredba ugovora iz stavka 4. ovoga članka ništetna, uzet će se, između ostalog, u obzir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od rokova ispunjenja novčanih obveza propisanih ovim Zakonom.

(…)

Članak 5.
Provedbu ovoga Zakona kod poduzetnika i osoba javnog prava nadzire Financijska policija.
[/quote]Sjaši Kurta da uzjaši Murta.

Todorić i danas sklapa ugovore s rokovima otplate duljima od 60 dana, a njegovi kooperanti su i ga jučer mogli tužiti zbog toga. Isto će biti i sutra - da vidim koji će se seljak usuditi gristi jedinu ruku koja ga hrani.

Ne radi se tu ni o ruci koja hrani ni o strahu. Radi se o tromosti našeg pravosudnog sustava, a uzgred rečeno radi se i o nepovjerenju, a i o skupoći sudskog procesa. Osobno poznam par njih koji se sude po par godina, koji su htjeli pa su odustali, a i one koji su htjeli pa nisu mogli zbog financijskih razloga.

A imaju li seljaci alternativu - mogu li svoje proizvode (npr. mlijeko) prodavati i drugima osim Agrokoru?

I u kojoj su mjeri ucjenjeni rokovima isplate uopće? Čitao sam da je Todorić tu najgori - po preko 260 dana. Dok je Ericsson bio najbolji - unutar 14 dana ili tako nešto.

Naravno da imaju. Možda ti je mlijeko krivi primjer jer Agrokor ima slabo veze s otkupom mlijeka, ali uvijek postoji alternativa. Jedan od najboljih primjera je proizvodnja u kooperaciji, gdje se veže uz određenu zadrugu, tvrtku ili treću osobu. Koliko mi je poznato iz razgovora sa proizvođačima tu nema nekih većih problema i isplata je u većini slučajeva u roku od 30-45 dana nakon predaje robe. Najbolja alternativa tomu je prodaja na tržnici.

Mislim da konzum ide čak do 360 dana, nakon isporuke robe. Kod većine drugih je to do nekih 60-tak dana maksimalno.

Jedini problem je tu što su drugi dosta nepovoljniji u odnosu na Agrokor(Konzum) kad je cijena u pitanju.

Ne kužim koja je onda drama oko rokova plaćanja?

Kod državnih platioca je situacija jasna i trivijalna i neće je riješiti nikakav zakon (za što su se, siguran sam, i u ovom zakonu debelo osigurali): onog momenta kada država (opet, kao 2000.) digne kredit i poplaća svoje dugove, ta sva izravno i indirektno vezana kašnjenja će se u kaskadi riješiti.

Tko onda ima problem s plaćanjima - tko je onda uopće stvarno ucijenjen?


Copyright © 2020 WM Forum - AboutContact - Sponsored by: Mydataknox & Webmaster.Ninja