Banke od nove godine Poreznoj šalju stanje svih vaših računa

Od Nove godine stupaju na snagu izmjene Općeg poreznog zakona prema kojima će banke na mjesečnoj ili kvartalnoj razini Ministarstvu financija slati podatke o prometima svih računa građana i poslovnih subjekata.

Iako su poreznici i do sada dobivali podatke o prometima po računima, banke Poreznoj nisu morale slati i podatke o tekućim računima i štednim ulozima, no izmjenama Zakona ubačen je članak 114. koji obuhvaća i te vrste bankovnih računa.

Porezna u lovu na radnike “na crno”

Do sada Porezna nije redovno dobivala podatke o primanjima i potrošnji na tekućim računima, niti stanje na štednim računima, no to se sada mijenja, pa bi se svi kojima primanja značajno odstupaju od redovnih, prijavljenih primanja, mogli naći u problemima. U prijevodu, Porezna će strože nadzirati tko radi na crno i na ovaj način lakše doći do tih podataka.

“Dosad su se Poreznoj upravi dostavljali prometi po žiro-računima te obračuni ustezanja poreza na kamatu na štednju građana, dok su sada ovim izmjenama Općeg poreznog zakona obuhvaćeni i štedni ulozi te promet po tekućem računu, što jest novost”, pojasnili su nam iz jedne financijske institucije.

U novom članku Zakona tako sada stoji:

"(1) Banke su dužne Ministarstvu financija dostavljati podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja i građana, uključivo i podatke o prometu tekućih računa i štednih uloga.

(2) Podatke iz stavka 1. ovoga članka banke su dužne dostavljati putem raspoloživih informacijskih tehnologija mjesečno ili tromjesečno, kumulativno za razdoblje od 1. siječnja do posljednjeg dana izvještajnog razdoblja.

(3) Na poseban zahtjev Ministarstva financija banke su dužne za pojedine osobe podatke iz stavka 1. ovoga članka dostaviti i u drugim rokovima osim onih propisanih stavkom 2. ovoga članka te podatke o prometima svih ostalih računa.

(4) Troškovi davanja podataka poreznom tijelu ne zaračunavaju se"

Izvor: Index

Nadam se da to vrijedi samo u HR :D.

1 Like

Dzaba im,barem sta se vecine tice. Jos uvijek nema nacina da se dojave Payoneer i Western Union transakcije.

Kad sjebu payoneer, selim se :smiley:

milito jesi ti iz bih?

Kako nema nacina za WU transakcije, ako u hr dižeš lovu preko WU dužan si dati OIB, barem je tako bilo kad sam ja zadnji put dizao.

Ja sam iz Argentine ^^. Jesam, što?

Daje se OIB, ali koliko sam ja upoznat Posta nece slati nikakva izvjesca Poreznoj, pa kud bi se stiglo da se salju podaci za ama bas svaku WU isplatu ?

Ja sam dizao novac preko WU, isto sma morao davati svoje podatke, kao što je i OIB. Vjerojatno pošta ne šalje to, ali moguće da sustav sprema, jer ona ženska na šalteru WU-a sve unosi u kompjuter. S vremenom ako bi se vidjelo da u sutavu pod našim OIB-om stoji veća količina novaca moguće da bi javili.

Ono šta me zanima uz ovaj zakon. Ja prije nisam imao payoneer i dizao sam novce sa paypal-a na devizni u ZABI. Digao sam kroz 3 godine negdje oko 15.000 - 20.000 kuna (ukupno jel, bio sam nešto zaradio kad sam prodavao WoW gold i kad je bila groznica Pokemon GO-a).

Sad me zanima oće li banka poslati poreznoj sve moje stare transakcije isto haha. Dobro nije prevelika cifra pa i ako me zajebu nekako ću platiti ali ono. Zanima me vaše mišljenje oko istoga, jer sigurno vas ima koji ste dizali novce i na devizni sa pretpostavkom da porezna to ne gleda i da banka neće prijaviti (tako je i bilo ako nismo neumjereni i postanemo sumnjivi :))

Bilo bi stvarno lijepo ako netko ima insajderske informacije iz porezne uprave (rodbina, prijatelji i sl.) da nam pomogne nekom korisnom informacijom tipa:
Npr. netko već godinama prima zaradu na svoj štedni račun (ili preko WU budući sam čuo da ne uzimaju OIB samo forme radi) logično je da se tu nagomilalo u nekim slučajevima enormno mnogo poreza koji nakon toliko vremena ne može skoro pa nitko platiti jer se radi o ciframa od milijun i više kuna. E sad, ukoliko se ta osoba npr. odluči da u 2017. poćme plaćati porez na tzv. drugi dohodak (dohodak iz inozemstva), je li praksa u poreznoj upravi da mu automatski provjeravaju sve dosadašnje uplate ili mu jednostavno poćmu obračunavati porez od te prve prijave? Znam da bi u teoriji bilo normalno da provjere sve eventualne prethodne uplate, ali to bi u praksi značilo financijsku (možda i fizičku) smrt za tisuće ljudi u Hrvatskoj koji žive od inozemnih uplata, novac su potrošili, a dužni milijune :frowning:

Kolko sam ja upućen banke šalju sve NOVE transakcije od 1.1.2017., stari promet se ne vidi automatski, ali se vjerojatno može tražiti ukoliko je to potrebno. Znači, što smo zaradili do 31.12.2016. smo zaradili :smiley:

Ja odoh u Bosnu ovaj mjesec po WU adsense isplatu, a nadalje radim sa copacet,nazalost moram reci bye bye adsenseu nakon 8 godina.

Bojis se poreza ili si dobio ban? Ja sam preko payoneera i ostalih inozemnih kartica zadnje 4 godine podigao dosta novaca, za sad nije bilo problema, ali ne znaci da ne bude.

Mene najvise zanima dali payooner spada u ovo…

Payoneer se gasi…postaje novi brand…zato su i zamijenili kartice na kojima je sada logo banke iz Belizea

Mislim da sad postaju jos pouzdaniji :slight_smile:

Slažem se…smatram da osobe koje koriste payoneer i paxum, mogu sve nastavit radit ko i prije

Nisam dobio ban,nego me brine OIB i unos istoga u WU obrazac,zato se prebacujem na copacet,a u doglednoj buducnosti cu gledat da prodam sve sajtove sa igrama i kompletno se prebacim na Amazon affiliate sajtove. Ovaj mjesec idem u BiH po WU adsense zaradu,a od slijedeceg ce sve ic na Payoneer.

Payoneer ti je od 2.mj = Some big news from Payoneer. Firstchoice Pay is coming soon!

Mozda ce nekome ovo odgovoriti na neka pitanja vezano uz oporezivanje https://dkozar.github.io/rezident/

Ne dotice se rada iz Hrvatske i izbjegavanja placanja drzavnih nameta (koliko sam skuzio o tome pricate), ali mozda nekome bude od koristi s obzirom da se dotice pravne terminologije (porezni rezident/nerezident, izracunavanje poreza itd)