1.Ali ako svi plaćaju preko Paypal-a kako onda taj novac prenijeti na Skrill, budući da Paypal nema takvu karticu koja je ekvivalentna mastercardu?
2.Ako želiš većinu tog novca staviti na devizni štedni račun, onda bi prvo podigao gotovinu s npr. Skrill karticom i onda gotovinu uplatio fizički na štedni račun, ne bi bilo pitanja oko toga?
Koliko sam ja upućen ovo nije izvedivo, da bi uplatio na skrill prvo moras sa paypala povuci na devizni, pa sa njega uplatiti, ali onda sve ovo više nema smisla.
1.) Sa Paypala prebacuješ na Payoneer karticu (u bilo koje vrijeme, 0 EUR/USD troškova). Čekanje 3-4 dana dok se prebaci i bude dostupno na Payoneer kartici. Sa Payoneer kartice plaćaš uredno ili dižeš novac sa bankomata. Payoneer je ekvivalentna mastercardu. Ja je imam i tako radim, osim što ne dižem keš (u biti ne sjećam se kad sam posljednji puta imao gotovinu u ruci, jer sve plaćam karticom, od kruha i mlijeka, cigareta, do odjeće i obuće).
2.) Mislim da ne bi trebalo biti pitanja oko toga, ako su uplate u nekakvim malim iznosima. Na kraju krajeva, zato se i zove “štedni”, ono šta uštediš - stavljaš na štednju. Tim više što na taj štedni račun bi uplaćivao ti, a ne klijenti za koje vršiš nekakve usluge ili kojima si nešto prodao (uplatitelj bi vidljivo na izvodima bio ti). Nisam siguran, ali ne vjerujem da bi trebalo biti problema oko uplata za štednju i pitanja “od kuda ti”. Koliko znam (a moguće je da griješim) još ne postoji zakon ili propis o porijeklu imovine.
Aha, onda znači nema poante u Skrillu ako se s Paypal-a može direktno povući na Payoneer a ne na Skrill.
Inače već odavno imam Skrill ali nikad ga nisam koristio jer gotovo svi plaćaju preko Paypal-a.
Za Payoneer sam tek saznao prekjučer.
Hmm Payoneer mi zvuci jako zanimljivo, meni bi ovo dosto dosta korisno bilo.
Koji je postupak otvaranja računa, koliko brzo stigne kartica itd, sve informacije su dobrodosle? Kakve su naknade kad plaćaš payoneer karticom? Meni recimo kad dizem lovu na bankomatu sa skrill karticom uzme oko 2 eur, pa uglavnom gledam dizati maksimalnu svotu koja je 250eur, tako da mi sto manje uzmu na transakcije.
Ovdje se nešto govorilo o Payoneer kartici:
Sta nije da za to trebas koristiti ovo: http://community.payoneer.com/index.php?/topic/1948-what-is-the-us-payment-service-how-does-it-work/
Ako misliš na US Payment Service, to dobivaš automatski (prilikom izdavanja kartice dobivaš broj USPS-a). Uglavnom. naručiš karticu, a oni ostalo obave.
Cijena kartice je 25 dolara, a plaća se nakon što ti stigne kartica (meni je stigla za nekih desetak dana), i to tako što ti odbiju te novce od prve uplate koja ti legne. Ja sam odmah po dobitku kartice prebacio sa paypala 250 kuna da mi pokrije odmah trošak, pa da su mi sve buduće uplate “čiste”.
Skrill mi treba kako bih mogao poštelat plaćanje kreditnim karticama online (PayPal mi tu nije dobar, jer da bi platio korisnik kreditnom karticom mora se prvo registrirat na Paypal, a kod Skrilla to ne mora). Mada, možeš i Skrill account povezat sa Payoneerom (to nisam još probao, ali sam na stranicama Payoneera vidio da rade i sa Moneybookers - Skrill), međutim kako Skrill nudi svoje kartice mislim da ću od njih to uzet.
Dodatno, imaš prepaid kartice u našim bankama (Mastercard prepaid kartice) u koje porezna nema uvid i na kojima nema mogućnosti ovrhe, ukoliko se baš inzistira na domaćoj kartici, jer po zakonu to spada u elektronički novac i ne spada pod zakone o oporezivanju i terećenju. Imate domaće banke koje to nude pa možete ih nazvat na info telefone i više se raspitat o njima (i njih imam dvije 
). A ako imate slobodnog vremena, auto i volje, možete zapalit u Austriju i tamo si otvorit nerezidentni račun (sa internet bankarstvom, kreditnom karticom, itd…) u koje također nema porezna uvid i na koje nema mogućnost ovrhe u bilo kojem slučaju (osim ako perete lovu za nekoga ili ako ste jako, jako sumnjivi državi pa zatraži od banke podatke o prilivu novca na vaš račun, međutim ukoliko se radi o malim iznosima nitko vas ne dira). Trenutno najpovoljnije, najbrže i najsigurnije (i provjereno iz prve ruke) je Payoneer kartica u sprezi sa PayPalom.
Vec imam Payoneer karticu duze vrijeme, nego sam htio komentirati tvoju izjavu da je withdrawal PayPal -> Payoneer besplatan, to mi je cudno jer koliko znam to moras raditi putem usluge na koju sam linkao a ona uzima 1% od transakcije.
Da, to je točno, Payoneer uzima 1% prilikom uplate na račun, htio sam reći da PayPal ne naplaćuje proviziju prilikom isplate novca u bilo kojem trenutku (primjerice naplaćuje 10USD ukoliko želiš izvuć novce sa Paypal računa prije prvoga u mjesecu, odnosno ne naplaćuje ništa ako čekaš da ti PayPal isplati novac u svom obračunskom periodu - početkom mjeseca).
A da li netko sa sigurnošću zna koje vrste uplata i u kojem iznosu hrvatske banke automatski proslijeđuju poreznoj upravi?
Ne vjerujem da ti to može tko reći sa sigurnošću. Moje mišljenje (mišljenje!) je da porezna ima uvid u sve transakcije po ŽIRO računu, ali ne i po tekućem. Dakle, banka ne šalje podatke, nego porezna ima automatski vudi (po OIB-u) u sve račune fizičke/pravne osobe. Jedino nisam siguran da li je ima uvid i u tekuće račune, ili samo u žiro račune.
Možda ti može ovo pomoć (ako malo dublje čačaš i pretražiš relevantne podatke vezane uz članak): http://www.profitiraj.hr/novosti/kod-prijave-poreza-na-dohodak-pripazite-na-ove-stvari/
Osobni podaci građna, stanje tekućeg računa, su zaštićeni ustavom. Banke ne smiju nikome odavati, a pogotovo automatski slati, ikakve podatke o našim osobnim financijama. Međutim, do tih je podataka, naravno, moguće doći nekakvim sudskim nalogom, kada bi postojala osnova za kazneni progon.
PU ima uvid u svu našu značajniju imovinu, poput vlasništva nad vozilima i nekretninama, pošto se takve stvari vode pod našim poreznim brojem, Također ima uvid u naše prijavljenje dohotke jer se to vidi iz plaćenih poreza na dohodak. Ako su te dvije stvari u diskrepanciji, onda će PU naprosto zatražiti da pružimo dokaze o porijeklu imovine.
Žiro-računi, dakle poslovni računi, nisu zaštićeni ovako, već je promet po njima dostupan PU.
Treba, međutim, imati na umu da postoje tu mnogi mehanizmi kojih nismo možda svjesni. Recimo, kada se isplaćuje neka veća količina novaca izvan granice, mora se vršiti prijava HNB-u (zbog pranja novca, financiranja terorizma i sl.). Nadalje, ne znamo kakvi su zakoni drugih država, niti u kakvim međunarodnim mrežama razmjene financijskih informacija sudjeluje Hrvatska, itd.
tsereže, ti si moj idol 
Daj mi reci, kako samo uspiješ doć do tih podataka iz Zakona? Ja se svaki puta ubijem dok ne dođem do traženog zakona, a i kad dođem, nisam siguran jesam li ga dobro protumačio
Svaka ti čast…
Pa nisam došao do podataka iz zakona. Pošto sam se bio dosta interesirao za zaštitu osobnih podataka, znam da je zaštita osobnih podataka ustavna kategorija. To ti automatski znači da se ne mogu tvoji podaci samo tako dijeliti uokolo, već mora biti utemeljeno u nekom zakonu. A cijela priča oko zaštite osobnih podataka (koja je u Europi prilično važna stvar) bi bila smiješna da postoji zakon temeljem kojeg bi država mogla filati svoja računala tvojim privatnim novčanim transakcijama ili neki službenici samovoljno i slučajno “probirati” te podatke. Već bi mnogi dignuli tu frku.
Međutim, ako tražiš zakon, to je Zakon o kreditnim institucijama, čiji se neslužbeni pročišćeni tekst može naći na HNB-u:
Relevantni je čl. 169. koji izgleda dosta zastrašujuće, ali proizlazi da banke ne mogu automatizmom obaviještavati nikoga, niti o čemu, već postoje institucije (inspektorati, državno odvjetništvo i sl.) koji mogu službeno zatražiti podatke u sklopu svojih postupanja. Naravno, to će se desiti tek ako su na neki drugi način došli do razloga zašto da to traže, jer dok konkretno ne zatraže, nemaju uvid.
Ja velim, tebe bi trebalo stavit za forumskog pravnika 
Da zaključimo, da li ima poante u prebacivanju npr.1000 dolara mjesečno s Paypal-a na devizni žiro račun pa onda na devizni štedni račun ili prebacivanje s Paypal-a na Payoneer pa onda na devizni štedni račun(fizički konvertiranu gotovinu)?
Dobio sam kratak email od banke, rečeno je da su obvezni dostavljati poreznoj upravi podatke o promjeni stanja na žiro računu, deviznom žiro računu i računu za posebne namjene. Ništa o iznosima.
Kakav je to račun za “posebne namjene”?
Čemu onda služi OIB ?
Slavek je rekao da zato da mogu pratiti sve transakcije, svakog, u svako vrijeme, bilo da kupi brod ili žvakaću gumu…
Što sa transakcijama preko Western Uniona. Od prošle godine je donešen zakon da moramo dati svoj OIB kod podizanja love, a prije nismo morali…
???
Western Union - tutorial O ovoj temi se raspravljalo zadnjih dana o tome pa pročitaj zadnjih 20ak postova.