Ebooks share - dozvoljeno ili ne?

Da li je dozvoljeno dijeliti ebook knjige tuđeg vlasništva bez njihovog odobrenja?

ako si je kupio zašto ne
staviš na svoju web stranicu i šalješ linkove (bez download)
zamisli svoju web stranicu kao knjižnicu :slight_smile:

Definitivno ne. Vrijedi isto kao i za mp3-ce, filmove, web predloške ili bilo koje drugo digitalno dobro. Ti si zapravo kupio licencu za korištenje knjige, ne za raspačavanje…

@nemes1s, toga se i bojim, ali čitam dosta po webu kako autori knjiga često olahko daju dopuštenja, a i da to zavisi od države do države, jer pogledaj biblioteke, iznajmiš je.

@kres0, šta ako nisam platio, koja je razlika, ako je meni neko dao a on ju je platio :D?

Ali biblioteke su potpuno druga stvar. Ti posuđuješ knjigu, nema dupliciranja, jedan je komad. U ovom slučaju dupliciraš, a to se kažnjava. Čak i ako je besplatno, moraš pogledati licencu jel smiješ distribuirati. A ovo da neki autori olako daju, to ti ništa ne znači. Moraš pitati autora jel ti dopušta daljnje kopiranje, pa čak i ako platiš…

1 Like

Šta ukoliko ne dupliciram već dajem kao biblioteka, nešto poput scribda ali bez mogučnosti downloada? I dalje moram ja da kupim svoj primjerak? Da li je to dovoljno ili je potrebno imati posebnu licencu za slično? Da li neko zna koji je največi ebook prodavač na našim prostorima odnosno koji su ovlašteni da prodaju prevedene elektronske knjige?

Trebaš odobrenje, to google i amazon rade i oni imaju restrikcije koliko smiju prikazati, a oni imaju puno jaču pregovaračku moć i jači odvjetnički tim…

Našao sam da vip.hr prodaje ebook, ali kada mi treba posebno odobrenje za ovaj vid shareovanja ništa :(.

Ima ti jedna fora koju uče na prvom satu osnova ekonomije - svi gledaju svoje interese i svi žele profit. Možeš reći da je to ne-fer ili materijalistički, ali kad bi ti bio autor neke knjige, ne bi ti bilo u interesu da ih netko preprodaje bez da ti dobivaš svoj cut.

Uglavnom, ako ćeš se baviti preprodajom, smisli poslovni model u kojem svi uključeni imaju interesa…

Šta misliš zašto sam otvorio ovu temu? Ja želim da vidim kako najlakše doći do takvog “deala”. Zamisli, dok ovo pišem Scribd mi nudi za $9/month read unlimited books (prave knjige, ebooks, prvi mjesec besplatno). Kaže Choose from a huge selection, including thousands of best-sellers
and new releases. Read on any device.

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, čl. 33:

(1) Autor ima pravo na primjerenu naknadu, ako se izvornik ili primjerci njegova djela u pogledu kojih je dopuštena daljnja distribucija, posuđuju posredovanjem javnih knjižnica.

(2) Posuđivanje, po ovom Zakonu, označava davanje na korištenje u ograničenom razdoblju, bez ostvarivanja izravne ili neizravne imovinske ili komercijalne koristi.

Uskoro kreće ostvarivanje prava autora na naknadu za javnu posudbu (daju i Pravilnik o raspodjeli naknada za javnu posudbu), 2013., Moderna vremena info:

Ministarstvo kulture RH i Društvo hrvatskih književnika potpisali su 15. studenoga 2013. godine Ugovor o uvjetima za utvrđivanje naknade radi ostvarivanja prava autora na naknadu za javnu posudbu. Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima autorima je priznato pravo na primjerenu naknadu ako se izvornik ili primjerci njihovih djela u pogledu kojih je dopuštena daljnja distribucija posuđuju posredovanjem javnih knjižnica (pravo na naknadu za javnu posudbu).

Društvo hrvatskih književnika ovlašteno je u Republici Hrvatskoj za kolektivno ostvarivanje prava autora na naknadu za javnu posudbu na temelju odobrenja Državnoga zavoda za intelektualno vlasništvo (KLASA: UP/I-034-03/08-020/0001, od 14. srpnja 2009. godine). DHK zastupa nositelje prava na temelju pojedinačnih punomoći kao i na temelju zakonski presumirane punomoći za sve domaće i strane nositelje prava, osim onih koji su izričito pisanim putem obavijestili DHK da ne ostvaruje njihova prava.

Ministarstvo kulture, u skladu sa Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima, Direktivom Vijeća Europe 92/100/EEZ od 19. studenoga 1992. o pravu iznajmljivanja i pravu posudbe te u okviru opće kulturne politike prema knjizi, preuzelo je obvezu plaćanja naknade koja će se u skladu s Pravilnikom o raspodjeli naknade isplatiti autorima čije se knjige posuđuju posredovanjem javnih knjižnica.

Mr. sc. Vesna Radičević, Pedagoški fakultet Osijek, Primjena autorskog prava u knjižnicama, 2003., knjiznicarstvo.com.hr:

Porastom uloge informacija u društvu, naročito digitalnih, raste značenje autorskog
prava i zaštite intelektualnog stvaralaštva. U Hrvatskoj, problem autorskog prava još
nije dovoljno razrađen u knjižničnoj teoriji i praksi, pa se postavljaju neka specifična
pitanja vezana uz primjenu autorskog prava kao npr. pod kojim uvjetima knjižnice
mogu posuđivati tiskanu građu na kojoj postoji autorsko pravo, uvjeti korištenja A V i
elektroničke građe, problem fotokopiranja, digitalizacije građe i dr. U radu se
istražilo u kojoj se mjeri odredbe Zakona o autorskom pravu odnose na djelovanje i
poslovanje knjižnica te se osvrnulo na postojeću praksu tzv. prava javne posudbe
(PLR-a) u svijetu. U cilju sagledavanja postojećih uvjeta posudbe i korištenja
knjižnične građe u Hrvatskoj provedeno je kraće istraživanje metodom ankete o
uvjetima korištenja knjižnične građe u knjižnicama u Hrvatskoj.

Vesna Radičević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Pravo javne posudbe u knjižnicama u Hrvatskoj, doktorska disertacija, 2009., bib.irb.hr:

U cilju harmonizacije odnosa na području zakonodavstva Europske unije u Hrvatskoj je potkraj 2003. godine donesen novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima. Tim zakonom su uvedene nove odredbe koje se odnose na institut prava javne posudbe kojim se uređuje ostvarivanje prava autora, proizvođača fonograma, umjetnika izvođača i filmskih producenata na naknadu za javnu posudbu njihovih djela posredovanjem javnih knjižnica. U radu se istražilo u kojoj bi se mjeri odredbe novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima mogle odraziti na djelovanje i poslovanje hrvatskih knjižnica te je predložen model prava javne posudbe primjeren uvjetima poslovanja u hrvatskim knjižnicama. Metodologija istraživanja je bila primjena deskriptivne metode i metode ankete. Usporedili su se hrvatski Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Zakon o knjižnicama i ostali relevantni propisi s područja autorskog prava, kao i načini realizacije instituta prava javne posudbe u drugim europskim zemljama te je predložen okvirni model prava javne posudbe za Hrvatsku. Vezano uz primjenu navedenih odredbi u knjižnicama pokušalo se odgovoriti: - da li će tim pravom biti obuhvaćena samo djela domaćih autora ili i strani autori te da li imaju pravo na naknadu samo autori djela ili i ostali sudionici na stvaranju djela odnosno publikacije kao npr. prevoditelji, ilustratori, nakladnici i dr. ; - da li će se naknada plaćati izravno autorima ili udrugama nositelja prava ; - tko će plaćati naknadu (direktno knjižnice, neko drugo tijelo ili država) ; - koje će se načelo određivanja naknade primijeniti (broj djela pojedinog autora u knjižnicama, broj posuđenih djela nekog autora , broj nabavljenih djela nekog autora). U cilju iznalaženja modela prava javne posudbe u hrvatskim knjižnicama namjeravalo se putem ankete istražiti rješavanje navedenih pitanja kako bi predloženi model što više odgovarao postojećim uvjetima poslovanja knjižnica u Hrvatskoj te su izneseni prijedlozi mogućeg uređenja odnosa između vlasnika autorskih i srodnih prava ( autora, nakladnika/proizvođača, umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i videograma i dr.) i knjižnica u Hrvatskoj.

Новости br. 666, Porez na čitanje, 2012., novosti.com:

Pritom je uobičajeno, posebno u Europskoj uniji, da država javnim knjižnicama osigura sredstva za autorske naknade po osnovi javne posudbe: u Njemačkoj se tako deset posto naknade subvencionira iz državnog proračuna, a 90 posto iz lokalnog (regionalnog) proračuna, u Sloveniji naknadu subvencionira Ministarstvo kulture prema odluci Vlade u sklopu Nacionalnog programa za kulturu, u Austriji postoji ugovor zaključen između čak 11 autorskih društava i države, u Velikoj Britaniji naknadu subvencionira Ministarstvo kulture.

Dvije cehovske udruge – Hrvatsko društvo pisaca i Društvo hrvatskih književnika – desetljećima su nemoćno pratile kako muzičari i glazbeni pisci u udruzi HDS ZAMP koriste Zakon o autorskim i srodnim pravima, iako su im stručnjaci iz ZAMP-ove službe često nudili svoje usluge u formi softvera, konzultacija i edukacija za sistem prikupljanja podataka i posuđivačke statistike u knjižnicama. Ali braća po cehu su se tek prije koju godinu dogovorila da koncesionar za problem naknade posudbi u knjižnicama bude Društvo hrvatskih književnika, a Ministarstvo kulture je “partner za pregovore”, zapravo konačna stanica koja je, kako u “Jutarnjem listu” od 13. rujna tvrde članovi Hrvatskog društva književnika za djecu Želimir Hercigonja i Silvija Šesto – jednostavno zakazala.

(…)

Notorna je činjenica da autori (komercijalne) glazbe za razliku od literarnih autora svoj kruh i naknadu od autorskog prava ubiru bez državnih subvencija. A knjiga domaćeg autora svih žanrova nije ekskluzivni proizvod autorskog duha nego i proizvod vrlo uspješne inkluzije financijskih sredstava svih građana Hrvatske.

Direktiva Vijeća Europe 92/100 EEC:

Više informacija na Googleu:


Zaključak?

Posuđivanje knjiga bez profita i bez prethodne dozvole autora mogu činiti samo javne knjižnice. Svi drugi moraju imati dogovor s autorom. To znači da bi kao privatna knjižnica trebao pregovarati s pojedinim izdavačkim kućama za pravo da vršiš digitalnu posudbu. Nije, međutim isključeno, da privatna osoba ne bi mogla osnovati javnu knjižnicu, u kojem bi slučaju mogao pregovarati s Društvom hrvatskih knjiženika. Ja ne znam može li privatna osoba osnovati javnu knjižnicu, ali počeo bih tu informaciju tražiti kroz Zakon o knjižnicama i srodne pravilnike.

2 Likes

Hvala na info @tsereg. Nisam znao da je toliko komplikovano izganjati dozvolu, tako da sam pomalo razočaran ali drago mi je da znam na čemu sam :).

[quote=“milito, post:12, topic:11988”]
tako da sam pomalo razočaran
[/quote]Ništa te ne košta kontaktirati DHK i opisati im ideju, pa će ti oni znati reći koliko je to uopće realistično u Hrvatskoj. A primjer svakako ne bi tražiti izvan EU, jer što si dalje, to je vjerojatno pravna priča sasvim drugačija. Imaš li u EU neki primjer za svoj projekt, onda možeš vidjeti kako bi se to dalo transformirati ovdje. Konačno, nemoj zaboraviti da smo sada u EU - mislim da više ne bi smjelo biti puno razloga zašto ne bi mogao osnovati firmu u bilo kojoj drugoj europskoj državi, ako je tamo realizacija ideje izglednija (a i nije nužno da je država iz EU, biznise svi rado primaju).

Evo kako to izgleda s poslovne strane:

Scribid radi na relativno novom modelu u trgovini digitalnim dobrima, a to je pretplata. Ono što Deezer i Spotify rade za mjuzu, Netflix za filmove, to Scribid želi postati za knjige. Ali oni mogu izganjati pretplatu jer imaju veliko čitalaštvo. U početku su bili neprofitabilni kako bi izgradili bazu korisnika, a onda su došli izdavačima (ili u budućnosti agentima autra jer izdavači se gube u lancu vrijednosti) i ponudili im pristup njihovoj bazi u zamjenu za cash. Nisam previše upoznat s detaljima, ali pretpostavljam da su bestselleri starijeg datuma i da se prvo prodaju na iTunesu, a onda idu u pretplatu (nakon što se izmuze pay-per-licence segment tržišta)…

Ako želiš ući na to tržište, onda imam lošu, dobru i još jednu lošu vijest:
LOŠA - Scribid je tu već hrpetinu vremena, ima više casha od tebe, razvijenu bazu korisnika i cijelu infrastrukturu potrebnu za podizanje takvog projekta. Danas kad netko razvije bazu korisnika i međusobno ih poveže, postaje monopolist (googlaj Metcalfs Law) i nitko ga ne može srediti osim ako ovaj prvi ne zajebe drastično. Tako ni Google+ ne može skinuti Facebook pa makar svima nama otvorio account i dodao hrpu funkcionalnosti.
DOBRA - Tržište knjiga je fragmentirano, tj. određeno je jezičnim barijerama. Tako da si zaštićen od Scribida još neko vrijeme ako posluješ u HR.
LOŠA - To je tržište kod nas nerazvijeno i ne isplati se. Knjige se prodaju u nekoliko stotina komada, ljudi ne žele kupovati digitalna dobra, a kamo li rentati ih, a troškovi pokretanja ovakvog projekta su uglavnom incijalni (početno ulaganje) i fiksni (mjesečno održavanje), a nikako ne varjabilni (rastu po broju korisnika). To je zakon ako ti imaš hrpetinu korisnika pa prosječan trošak po korisniku ubrzano pada s količinom, ali na malo tržište kao što je HR, u gadnom si zajebu jer moraš doseći određeni broj korisnika kako bi ulovio prag profitabilnosti… Također, glazba se sluša na više kanala pa Deezer ima prednost pred prethodnom tehnologijom (nikome se ne da presnimavati mp3ce na sve deviceve), Netflix model nije zaživio kod nas jer je još uvijek jednostvnije i isplativije koristiti torrente, ali knjige su gadne za ulaganje. Tableta je malo kod nas, a ekrani su loš supstitut za knjige.

Ovo je veoma loše tržište, jbg…

@tsereg, ja sam iz BiH :). Da li se pravila mjenjaju ukoliko su autori preminuli? Čitao sam da u nekim zemljama nakon određenog broja godina od smrti autora, njihova djela su dostupna javnosti besplatno.

@nemes1s, sa tog aspekta sve imam pod kontrolom i vjerujem da bih uspio. Mogao bih ja kao i većina na našim prostorima koristiti nelegalno autorska djela ali bih htio sve pošteno što je očigledno puno teže :).

interesantna tema, @milito :smiley: U Bosni gdje se još uvijek prodaju računari sa piratski kopiranim operativnim sistemima, i milion drugih instaliranih programa, baš će voditi potragu za tu i tamo nekom linkanom knjigom. Ja sam se uvijek pitala kako, i to sasvim otvoreno i agresivno opstaju crowarez.org i bosnaunited.net gdje se masovno skaniraju i dijele e-knjige. Još ih fino potpišu sa svojim nickom i url Proći će još puno vremena dok stvari dodju na svoje mjesto, a neke konkretne regulacije još nema ni kod vodećih internet firmi. Isto me zanima kako je novinarnica.net riješila svoje poslovanje.

Zakon kaže da se autorsko pravo može nasljediti, i to po općim pravilima nasljeđivanja. U tom slučaju nasljednicima pripadaju sva prava koja bi pripadala autoru (ZAP, čl. 41.) Zakon također kaže da autorsko pravo traje i 70 godina nakon autorove smrti (ZAP, čl. 99.).

Vrlo jednostavno i posve isto kako su do prije nekih 5 godina (je li prošlo samo toliko?) uredno postojale web-stranice s kojih se je mogla skinuti glazba. Nikakvi torrenti tada nisu postojali. I to je bio slučaj u cijelom svijetu. To je prestalo kada je glazbena industrija krenula u progon toga. Tada su nešto Rusi trebali kredite od Amerikanaca, pa su doslovno preko noći sve pozatvarali.

Kod nas je sličan efekt imao ZAMP - udruga za skupnu zaštitu autorskih prava glazbenika.

Zašto onda postoji warez knjiga, barem kod nas?

  1. Ako pogledaš članak iz Новости gore, tek su se 2009. naši autori uopće dogovorili tko će štiti njihova prava. Iako su im Zampiri već ranije nudili svoju pomoć, softver, iskustva, sve.

  2. Pojedinačni autori nemaju novaca za nositi se s time. A mnogi ionako dobivaju subvencije od države, a od izdavača možda tek kikiriki, pa im nije niti prevelika korist. Osim toga, tko piratizira domaće autore?

  3. Strane autore nitko ne štiti skupno u Hrvatskoj. Kada bi neka inozemna izdavačka kuća vidjela problem u tome, uzeli bi odvjetnika i čas posla protresli te siteove.

Ono što je ovdje pravno značajno jest da Kazneni zakon u čl. 284. propisuje da se kazneno djelo povrede osobnih prava autora progoni po prijedlogu oštećenika ili druge zainteresirane strane, dakle, ne po službenoj dužnosti. Policija i državni odvjetnik neće, dakle, reagirati samoinicijativno.

@alencia, znam :). Ja sam ubjeđen da ne bih odgovarao pred zakonom ali bih volio na pošten način zaraditi paru što je danas glupo ali eto… trudim se da mi nivo morala ne padne ispod granice. Možda se ja koristim piratima u svoje privatne svrhe ali ne bih volio podsticati na to.

Moral je vrlo rastezljiva kategorija… :wink: Isto sam natrkala na http://stripovionline.com/
Ko je tu autor, ko li su izdavači, gdje je država koja je jednom postojala…

Jedno je što zakon postoji, a drugo što ga se ne provodi. Ako vas netko prijavi, nitko vam neće prihvatiti argument “to svi rade”… Ne možete reći da vas nitko nije upozorio :smiley:


Copyright © 2020 WM Forum - AboutContact - Sponsored by: Mydataknox & Webmaster.Ninja