Kada netko pita: "Tko još koristi COBOL?"

Često puta razni informatičari i “informatičari” polemiziraju oko “starih” programskih jezika i tzv. “novih tehnologija”, što ponekad bude sažeto u pitanje o tome tko još koristi Fortran ili Cobol, pa čak i C i kako bi hitno trebao preći na nekakve “nove” programske jezike.

Često se tu ne razumije u kojoj je mjeri prva i osnovna kvaliteta nekog softvera to da nema bugova. A danas je još uvijek, na žalost, najsnažnija garancija verificiranosti nekog programa njegova dugogodišnja upotreba - vrijeme liječi sve bugove, zbog čega ne samo da se stari (tzv. “legacy”) sustavi ne zamijenjuju novima, već se čak i nastavljaju razvijati u njihovim izvornim jezicima.

Baš sam slučajno naišao na do sada najilustrativniji primjer ovog načela:

TAC - iliti Transistored Automatic Computer - je računalo napravljeno 1958 godine.

Za razumijevanje godine treba imati na umu da su kasne pedesete vrijeme prvih računala izrađenih pomoću tranzistora (ne s čipovima, već s pojedinačnim tranzistorima - prije toga su se koristile vakuumske cijevi, elektronke).

To računalo TAC je korišteno za nadzor nuklearne elektrane.

Očigledno, vrlo kritična zadaća, gdje se od računala i njegovog programa očekuje maksimalna pouzdanost. Do kada je računalo bilo u upotrebi?

Do 2004! :smiley: Pravo u 21. stoljeće.

TAC:

http://www.tnmoc.org/large-systems.aspx

(drugi unos odozgora)

Tranzistorska računala:

Ja sam se iznenadio kad sam pročitao da korijeni OOP jezika sežu u davne 1960-te.

Ima takvih primjera dosta. Primjerice sustav za prodaju karata u avionima (kupnja, raspodjela sjedala itd) je ako se ne varam rađen u Codolu i do dan danas ga se nitko nije osudio zamjeniti novim sustavom. Samo sve grade nad njim.
Prema mojim saznanjima informatičari koji poznaju te stare jezike mogu zaraditi daleko više nego oni koji znaju moderne tehnologije

Iz najnovijeg Buga:
“U svijetu se dvjesto puta više transakcija dnevno obavi u Cobolu nego pretraživanja na Googleu. Od ukupnog koda napisanog u svijetu, osamdeset postotaka je napisano u Cobolu.”

Boeing 747 je radio na Adi, a kasnih 80tih prebacen na Pascal, na kojemu se i danas vrti. Leti odnosno.

Prijatelj radi u banci, i kaze da im je core sustava COBOL, ali middle tier i front end su uspjesno migrirali na Javu i .NET. Kada sam ga pitao zasto ne maknu COBOL, rekao mi je da stvar vise-manje radi (ima bugova, dosta), ali da je sustav prekompleksan, bez kvalitetne izvedbene tehnicke dokumentacije, pa bi za izradu istog sustava u nekom drugom jeziku trebalo investirati ogromnu kolicinu covjek/dana (tako se mjeri rad programera ili vise njih jelte).

IMHO, zasto se jos danas vrti COBOL:

  • jako kompleksni isprogramirani IIS (integrirani inf. sustavi)
  • losa dokumentacija i slabo poznavanje kompletnih poslovnih procesa
  • potrebna znacajna investicija. A direktor pita dali sada stvar radi, i zasto bi on investirao milione kada stvar radi. A programera ce se naci vec nekako, uz odgovarajucu placu

Kao što rekoh, novi Bug ima dobar članak (kolumnu zapravo) o Cobolu.
Svi na Rapidshare po novi Bug! :smiley:

Kaže: “Pretvorba Cobola u Javu ili C++ … za osrednju aplikaciju znači od 70 do 350 milijuna dolara troškova.”

A što se dobije za te novce?
Dobije se to da se stara pouzdana aplikacija koja desetljećima radi dobro, zamijeni novom za koju nitko ne zna koliko će bugovita biti.
Tko se sada baci u učenje Cobola, može računati na dobru zaradu od održavanja starih programa kad svi programeri u Cobolu (prosječna starost 50 godina) odu u penziju :smiley:

U Siemensu u Hrvatskoj postoji grupa koja održava Cobol aplikacije za njemačke banke. Naš Siemens je poznat po tome da ima (relativno) niske plaće. Iako ne znam koliko se to može generalizirati na svakog zaposlenika našeg Siemensa, ipak ne treba sumnjati da će svi u tom lancu uvijek gledati da zaposle jeftinijeg programera.

Tako da ovo što gambo veli jest točno, u principu, ali evo: naš Siemens pokazuje da se i tome može doskočiti. Nesumnjiva je, ipak, činjenica da postoji velika averzija prema baš specifično Cobolu, što daje nadu da bi dobre programere moralo biti još teže nači nego inače, pa to onda daje nadu da se ipak moraju naći izvrsno plaćene pozicije.

Zanimljiv članak s istraživanjem o Cobolu, iz 2006.

[quote=“hudo”]rekao mi je da stvar vise-manje radi (ima bugova, dosta)[/quote]Ovo me je iznenadilo, dobro je znati.

Dobra analiza, BTW, tj. objašnjenje zašto se ne napušta legacy sustave. I djeluje sasvim realno (moj pogled je bio idealiziran, dok ova priča o slaboj dokumentaciji i kompleksnosti već i zvuči posve plauzibilno). :doki:

vjerojatno se iz istog razloga koriste i win 3.11
licenca se mogla kupiti do 11.mj.2008.
jer još uvijek su avio kompanije i ostale veće firme na starim sustavima.

prebacivanje na nešto novo bi koštalo i preko milijarde.

kaže se: ne diraj staro dok ti odrađuje posao.
jedino firme budu prisiljene prebaciti kad ne budu mogli naći ljude za održavanje.