Katalog korisnih poslovnih informacija

Tko želi i sazna za kakve korisne informacije ili za mjesta i načine na koje se do tih informacija može doći, neka ih doda u ovaj sticky s par riječi pojašnjenja. Idealno, neka to budu službene državne ili druge institucije. Ovo NIJE zamišljeno za nekakve “one man band” “internetske oglasnike”, “direktorije” i “portale”, već za etablirana ili službena mjesta informiranja.

Niže par postova s primjerima.

Ako zbog preglednosti i organiziranosti želite editirati post (svoj ili tuđi), samo dodajte novi post i tražite gdje i što da se dopiše.

Kako se često pita o ovoj ili onoj firmi (tipa hostinga i sl.) više poslovnih podataka o poduzeću možete saznati ovako:

Ako je u pitanju trgovčko društvo (d.o.o. ili d.d.), informacije o tome tko su članovi uprave i koliki je temeljni kapital poduzeća se može saznati na Sudskom registru Trgovačkog suda:

http://sudreg.pravosudje.hr

Pošto više firmi može imati isto ime, oboružajte se i adresom.

Ako je u pitanju obrt, informacije o vlasnicima se mogu dobiti na Središnjem obrtnom registru Mingorpa:

http://sor.mingorp.hr

Informacije o solventnosti obrta ili trgovačkog društva u protekloj godini (odn. prema posljednjem financijskom izviješću koje je poduzeće predalo), koje uključuju imovinu, prihod, dobit, gubitak, prosječan broj zaposlenih i procijenjenu prosječnu plaću zaposlenika se mogu dobiti od FINA-e, tzv. BON-1:

http://www.fina.hr/Default.aspx?art=8965

Na gore navedenom linku piše sve - koliko košta, kako se naručuje, kako točno izgleda, ima obrazac za naručivanje, itd. Uz izvještaj se može zahtijevati i besplatno objašnjenje nekih pokazatelja. Zahtjev se može faksirati, prima se predračun, plaća, a izvještaj se može dobiti faksom ili e-mailom. Također je moguće otići u poslovnicu i direktno sve obaviti tamo.

Izvještaj mogu zatražiti i fizičke osobe, ne trebate imati firmu da dobijete te informacije. Košta cca. 180 kn + PDV.

Može se dobiti i za strane firme, ali po drugom cjeniku. V. gornji link.

Napomena 1: potrebno je navesti matični broj poduzeća.

Uočite da za trgovačka društva postoji
a) MBS - matični broj subjekta upisa (u registar Trgovačkog suda) i
b) MB - matični broj poslovnog subjekta.

Za obrte postoji:
c) MBO - matični broj obrta.

Od 2010. se uvodi:
d) OIB - osobni identifikacijski broj poduzeća koji bi od 2011. u potpunosti trebao zamjeniti MB i MBO.

Ad a) Ono što dobijete na
http://sudreg.pravosudje.hr
je MBS i to se praktički nikada ne traži. Ako na nekom obrascu piše “MBS” ili “matični broj subjekta”, onda se radi o ovome.

Ad b) Ono što se može tražiti (pa i u slučaju za BON-1) jest matični broj poslovnog subjekta. Ako na nekom obrascu piše “MB” ili “matični broj” ili “porezni broj”, onda se radi o ovome. Taj broj dodjeljuje Državni zavod za statistiku. Ako ga znate, njegovu točnost možete možete provjeriti u Registru poslovnih subjekata DZS-a na
http://www.dzs.hr
. Ako ga ne znate, možete ga dobiti kroz naziv poduzeća ili kroz MBS na aplikaciji Registra poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore na adresi
http://www.biznet.hr
.

Ad c) MBO je ono što se dobije na
http://sor.mingorp.hr
. Pretpostavljam da se to upisuje ako se traži BON-1 za obrt.

Ad d) OIB je tijekom 2010. u paralelnoj primjeni s dosadašnjim identifikatorima MB i MBO, a od 2011. ih u potpunosti zamjenjuje.

Napomena 2: ja osobno nisam nikada tražio BON-1, pa budite oprezniji ako budete stvarno išli to vaditi. Postoje brojevi telefona koje možete nazvati na
http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=1302
.

Napomena 3: postoje i druge (pa i proširenije) informacije od BONA-1, pa pogledajte na
http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=1277
.

Niz informacija o različitim pravnim i poslovnim teamama važnima za građane i poduzetnike:

http://www.mojauprava.hr/

Nadam se da se ažurira.

Iscrpno objašnjenje osnovnih činjenica o otvaranju obrta na forumu Legalis.hr. U temi se eksplicitno spominju plaćanje poreza i doprinosa, te djelatnosti izrade web-stranica i marketinga, što je upravo vrsta pitanja kakva se ovdje često postavlja:

Legalis.hr: Otvaranje obrta nekoliko pitanja

Nadležno ministarstvo ima portal posvećen registriranju obrta i informacijama vezanima uz obrtništvo:

http://portor.mingorp.hr/

Osnovne razlike obrta i d.o.o.-a:

http://portor.mingorp.hr/opcenito.htm

(Hvala, mile.)

Osnivanje udruge može ponekada biti najbolji način stavljanja neke osobe iza web-stranica, da se ne govori o pravu na dobivanje .hr domene. Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske ima informativan web o tome.

http://www.uzuvrh.hr

Pogledati najčešća pitanja o osnivanju i vođenju udruge.

O otvaranju udruge i ogledni statut iste na Središnjem državnom uredu za upravu:

http://www.uprava.hr/?A=regudr

Iskustva članova ovog foruma se mogu naći u temi:

  • [thread=24040]Otvaranje udruge i HR domena[/thread]

Zakonska regulativa u RH u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT):

http://www.hiz.hr/strukovne_norme_i_propisi/zakonska_ict_regulativa

Finin registar godišnjih financijskih izvještaja sadrži bilancu, račun dobiti i gubitka i druge podatke o obveznicima poreza na dobit. Ove se informacije po zakonu moraju javno objaviti (tj. moraju biti dostupne bez naknade, a obveznici poreza na dobit se ne mogu izuzeti iz objave).

Web-stranica je ovdje:

http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=973

Izravan link na sučelje Registra je ovdje:

http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-web


(Hvala, trnac.)

OIB pravne osobe se može saznati iz MB-a ili MBS-a na:

http://www.oib.hr

Ukoliko je pretraga neuspješna, navodno se na šalterima Porezne uprave može dobiti isti ukoliko se podnese neki dokument iz kojega razvidno da je interes pravno utemeljen. Navodno.

Kako se postaviti prije nego vam duguju? Kako se ponašati kada vam duguju? Kako pokrenuti ovrhu ukoliko sve drugo zakaže?

Kontaktni centar Grada Zagreba:

4866-866
[email protected]

http://www.zagreb.hr

“Centrala” je 6101111.

Razne informacije o gradskoj upravi i službama. Vrlo susretljivi po mome iskustvu.

Iako nije strogo poslovna tema, ukoliko imate problem iz komunalnog redarstva, poput ljudi koji se pogrešno parkiraju ili tipova koji s kombijem obilaze kontejnere u vašoj ulici i razdijeljuju svoj otpad u njih kako ne bi morali na gradskom smetlištu platiti odlaganje smeća ili sl. grad ima komunalne redare.

Kontakt Komunalne službe za Zagreb je:

  • 6101-566
  • od 8 do 21 h

Moguće je dobiti i brojeve komunalnih inspektora osobno.

Svi znamo za zakone objavljene u Narodnim novinama, no često su nepregledni jer nema pročišćenih tekstova, a na ovoj stranici imate fino sve pročišćene tekstove, lijepo raspređene po granama i dobru tražilicu:

http://www.zakon.hr

Lijep primjer ugovora za poslove izrade web-stranica možete pronaći na stranicama hrvatske udruge CROWD, pogledajte pod “Dokumenti”:

http://www.webdeveloper.com.hr

Također se može naći i primjer cjenika.

Sudske odluke i druge obavijesti se objavljuju na oglasnim pločama sudova. Ako se i ne mogu uručiti primatelju, opet su tamo objavljene. Postoji i online inačica tih oglasnih ploča:

http://e-oglasna.pravosudje.hr/

U vrijeme pisanja ovog posta tek dio sudova stvarno objavljuje svoje odluke ovdje.

Koje županije, općine, gradovi i naselja postoje u RH određuje:

Način određivanja naselja utvrđuje:

Pošto se zakoni i nazivi zakona mijenjaju, u budućnosti možete koristiti tražilicu na Hidri:

http://cadial.hidra.hr/

Na stranicama Ministarstva uprave se mogu naći korisni registri, poput registra matičnih ureda:

http://www.uprava.hr/default.aspx?id=1338

Dodatna diskusija u ovoj forumskoj temi.

Kod procjene “legitimnosti” različitih internetskih “poduzeća” ili pojedinaca koji pružaju neke usluge elektroničkim putem, možda vam može pomoći znati ovo:


Čl. 21. Zakona o trgovačkim društvima, naziva “Upotreba tvrtke” govori slijedeće:

  1. Tvrtku i skraćenu tvrtku je trgovačko društvo dužno upotrebaljavati u obliku i sadržaju u kojemu je upisana u trgovačkom registru.

  2. Na poslovnim papirima (pisma, računi i sl.) i internetskim stranicama trgovca mora stajati slijedeće:

  • tvrtka,
  • sjedište,
  • matični broj u sudrskom registru (MBS) i sud kod kojega je upis obavljen,
  • brojevi računa i tvrtke i sjedišta pravnih osoba kod kojih se ti računi vode.

Dodatno na gornje, ako je trgovac d.o.o. mora stajati i

  • iznos temeljenog kapitala s naznakom da je uplaćen u cjelosti, odn. koji dio nije uplaćen,
  • sva prezimena i najmanje jedno ime članova uprave društva.

Za d.d., j.t.d i k.d. moraju stajati i neki dodani podaci, sve opisano u spomenutom članku zakona.

  1. Ako je trgovac već uspostavio poslovni odnos, onda na daljnjim poslovnim papirima može koristiti samo tvrtku.

Čl. 16. st. 4. Zakona o obrtu kaže da se sve odredbe Zakona o trgovačkim društvima koje se odnose na tvrku, odgovarajuće se primjenjuju i na tvrtku obrta, gdje nije drugačije određeno (a nije drugačije određeno vezano uz ove informacije).


Čl. 6. Zakona o elektroničkoj trgovini propisuje da davatelj usluga informacijskog društva (usluga koja se uz naknadu pruža elektroničkim putem) mora na način koji je neposredan i stalno dostupan korisnicima pružiti informacije kao što su:

  • ime i prezime ili tvrtka davatelja usluga (nap. aut.: dakle, ako pojedinac daje uslugu, a ne firma, onda mora navesti svoje ime i prezime);
  • sjedište obra ili pravne osobe,
  • ostale podatke kojima se može brzo i nesmetano stupiti u vezu, uključujući i adresu e-pošte za izravan kontakt,
  • broj sudskog ili drugog registra upisa i podatke o kojem se registru radi,
  • porezni broj ako je obveznik PDV-a.

Sve službene propise, ugovore, dokumente, publikacije, glasila i katalog baza podataka biste morali naći na web-stranicama Hrvatske informacijsko-dokumentacijske referalne agencije.

http://www.hidra.hr

Za razliku od Narodnih novina, ovdje ćete naći da li neki propis još važi, njegove izmjene i dopune, poveznicu na temeljni propis ili propis koji ga zamjenjuje.

A agencija poziva i da joj se se izravno obratite ako neku informaciju ne možete pronaći. Njena je uloga da osigura “dostupnost, pod jednakim uvjetima i nepristrano, besplatno i u otvorenom pristupu, javnim službenim publikacijama / dokumentima i informacijama Republike Hrvatske svim korisnicima”.

Inicijativa “Pravo na grad” ima na svojim web-stranicama popis javnih službi nadležnih za rješavanje pojedinih problema po domenama gradnje, prometa, otpada, buke, zelenila, zraka, vode, šuma, zračenja, rudarenja.

http://pravonagrad.org/djelujte-sami/

Zanimljivo je za znati da uz Zakon o zaštiti potrošača postoji i propis Hrvatske gospodarske komore naziva

Ukoliko u Zagrebu želite u svoju kuću dovesti novi telefonski priključak, a T-Com Vas uvjerava da im Grad ne daje dozvolu da prokopaju cestu i povuku te žice, obavezno provjerite što je stvarno posrijedi na Holdingovoj podružnici Zagrebački digitalni grad.

Mogli bi se iznenaditi.

Njima se obratite i za sve druge probleme koji su nekako vezani uz samu fizičku infrastrukturu - kabliranje u gradu Zagrebu: