sa jednog drugog foruma za švedsku, ovo je pisala osoba koja živi u švedskoj.1 kruna = 0.92 kn
kad uđemo u EU, švedska neće stavljati ograničenje, tako su rekli, pa ćemo vidjeti.
Plate, sindikat i zakonske regulative:
Na svakom razgovoru za posao, preporučuje se predhodni kontakt sa sindikatom da bi se dobile informacije o visini plaće i slično. Preporučujem i pregled statistike da bi znali šta tražite i kakvo uporište za to imate. Ako tražite platu od 30 000 kruna, onda bi poželjno bilo da to zasnivate na zvaničnoj statistici.
Kada budete primljeni na posao, učlanite se u sindikat (cca 200 kr mjesečno). Svaka branša ima svoj sindikat, i za razliku od Balkanskih koji dijele samo kalendare za novu godinu, ovi stvarno nešto i rade, i mogu vam puno pomoći. Ako imate problema sa poslodavcem ili radnim mjestom, kontaktirate sindikat i oni riješe sve. Ugovor prije nego potpišete, pažljivo pročitajte.
Svake godine svaki sindikat odlučuje koliko će se plate povećavati u određenoj branši. Ako sindikat objavi da je godišnje povećanje 2% (zakonsko!), počevši od februara (recimo), prvo na to ukažete svom poslodavcu. U većini slučajeva će vam povećati platu, a ako je baš zadovoljan s vama i ima resurse, može dodati procenat i od sebe. Inače, možete kontaktirati sindikat, pa da oni razgovaraju sa poslodavcem o povećanju i dodatnim stvarima (da dobijete telefon od firme, mjesečnu kartu ili slično).
Ukoliko putujete do posla više desetina kilometara, to se nadoknađuje ili preko poslodavca ili preko povrata poreza (što zna biti prilična suma).
Druga stvar nakon zaposlenja, je da se učlanite u A-kassu. To je kasa koju plaćate 2-300 kruna mjesečno, i koja vam je garant da ukoliko izgubite posao, imate primanja u iznosu od 80% svoje plaće u trajanju od godinu dana. Neovisna je u većini slučajeva od sindikata, tako da ne miješajte to dvoje i ne mislite ako plaćate samo sindikat da je to dovoljno.
Nadoknada za godišnji odmor (regres), se mijenja svake godine. Kreće se od 200-500 kruna po danu. Ovisno gdje radite, kolika vam je plata i slično.
Nadoknada za putovanja (seminari, konferencije i slično) se isto plaćaju. Stručna usavršavanja plaćaju isto poslodavci.
Radno vrijeme je osam sati, 40 sati sedmično. Prekovremeni ima limite, tako da ne možete skupiti više sati nego što poslodavac odobri.
Porodiljsko odsustvo je normalna pojava i na njega imaju pravo i muškarci i žene. Ne postoji diskriminacija po tom osnovu, pa je nemoguće da dobijete otkaz jer ste dobili ili čekate dijete. Odsustvo vam plaća kasa osiguranja (iznosi 80% vaše plaće). Odsustvo može koristiti 100% ili jedan dio (recimo da radite 3 dana, a dva ste kući). Poslodavac za to vrijeme uzima nekoga na određeno vrijeme da vas mijenja. Sve u svemu, posao vas čeka kada se vratite.
Sam posao (bilo koji) bude prilično čudan za balkance ispočetka. Nećete vidjeti nikoga (!!!) da se lomi na poslu, i vidjet ćete da neko radi 10 dana, ono što bi vi uradili za 1 dan. To što će te vi raditi bolje i brže kod poslodavca vam većinom neće pomoći. Bolje prođu oni što ne rade, nego oni što rade, skoro pa uvijek. Zbog toga, držite se sredine. Ne dokazujte se, jer to kod šveđana ne postoji. Ne očekujte da će vam ako brže i bolje radite donijeti bolje radno mjesto, ili bolju plaću. Tome većinom vodi staž. Što duže radite, više se penjete na hijerarhijskoj ljestvici. Ksenofobiju će te rijetko ili nikada osjetiti. Kada se i desi, kulirajte. Ne smatrajte da zbog toga što ste stranac manje vrijedite, ili da vas neko uopšte vrednuje po tome. Ne talasajte i sve će biti super.
