Pozdrav, tražim nekoga ko bi mi napisao esej za lektiru Alberta Camusa “Stranac”. Esej treba sadržavati 400 riječi. Javljajte se, hitno je.
Evo sta kaze ChatGPT
“Stranac” Alberta Kamija je klasično delo moderne književnosti koje istražuje apsurd ljudskog postojanja. Glavni lik, Merso, predstavlja paradigmatski apsurdni karakter, čiji ravnodušan odnos prema svetu oko sebe ilustruje centralne teme apsurdizma.
Radnja počinje Mersoovim sudelovanjem u nesreći u kojoj pogiba jedan čovek. Umesto očekivane emocionalne reakcije, Merso ostaje hladan i ravnodušan, ne pokazujući nikakvu krivicu ili kajanje. Ovaj početni događaj postavlja ton za celokupnu priču, naglašavajući Mersoovu emotivnu distancu i neprilagođenost društvenim očekivanjima.
Kroz naraciju, Merso izražava svoj unutrašnji monolog, otkrivajući čitaocu svoj često cinizam i osećaj besmisla. On sebe doživljava kao stranca u sopstvenom životu i društvu, ne sposobnog da se emotivno poveže s drugima. Ova emotivna hladnoća i distanca često se tumače kao ključni elementi apsurdizma, koji teži istraživanju besmisla ljudskog postojanja.
Jedan od ključnih momenata u romanu je Mersoovo suđenje. Tokom suđenja, on je više zainteresovan za banalne detalje oko sebe nego za ozbiljnost situacije u kojoj se nalazi. Njegova apatičnost i ravnodušnost tokom procesa sudskog postupka rezultiraju osudom na smrt. Ovaj ishod dalje naglašava apsurdnost situacije, jer se Merso ne čini sposobnim ili voljnim da se prilagodi društvenim normama.
Kroz lik Mersoa, Kamijeva proza istražuje ključne teme apsurdizma, uključujući besmisao života, nedostatak inherentnog značenja, i nemoć pojedinca da pronađe svrhu. Stil pisanja odražava odsustvo emocionalne topline ili dubine, čime se naglašava hladna i surova stvarnost koju Merso doživljava.
U zaključku, “Stranac” je duboko introspektivan roman koji postavlja filozofska pitanja o smislu postojanja. Kroz lik Mersoa, Kamijeva proza prodire u srž apsurdizma, pružajući čitaocu uvid u unutrašnji svet lika koji se bori sa besmislenošću života.
1 Like
ko da si mene pitao! 
ChatGPT - Esej o “Strancu” Alberta Camusa 
Albert Camus, francuski književnik i filozof, stvorio je svojevrsni književni remek-djelo s romanom “Stranac”. Ovaj roman nije samo priča o običnom čovjeku, Meursaultu, već duboka analiza ljudske egzistencije, apsurda života i odnosa pojedinca prema društvu.
Glavni junak, Meursault, predstavljen je kao čovjek neobične ravnodušnosti i apatije. Njegova ravnodušnost prema društvenim normama, emocionalna hladnoća i nesposobnost da pridržava konvencionalna očekivanja čine ga jedinstvenim junakom. Camus postavlja temelj za roman uvodeći nas u Meursaultov svakodnevni život, a zatim nas suočava s dramatičnim događajem na plaži koji postavlja ton za ostatak priče.
Ključni trenutak u romanu je Meursaultovo ubojstvo Araba. Camus pažljivo gradi ovu situaciju kako bi postavio temelje za suđenje i istražio apsurdnost pravde. Meursault je osuđen ne samo zbog samog čina ubojstva, već i zbog njegove ravnodušnosti prema životu i smrti. Ovaj aspekt romana istražuje temu apsurda života i nepravde u društvu.
Apsurdnost života dodatno se istražuje kroz Meursaultov odnos prema smrti, osobito prema vlastitoj smrtonosnoj kazni. Njegova mirnoća i gotovo nihilistički stav prema vlastitom izvršenju kazne ukazuje na duboko razumijevanje apsurda života. Smrt postaje neizbježan ishod, a Meursault je izložen ne samo fizičkoj smrti, već i besmislu postojanja.
Jedna od ključnih tema romana je i pitanje slobode. Meursault je slobodan od konvencionalnih društvenih očekivanja, ali istovremeno zarobljen u besmislenom sustavu. Njegova sloboda nije osjećaj slobode, već izgubljena borba u svijetu u kojem nedostaje suštinski smisao.
Zaključno, “Stranac” Alberta Camusa nije samo priča o jednom čovjeku, već introspektivno djelo koje postavlja duboka pitanja o smislu života, apsurdu, pravdi i slobodi. Camusov jezik, simbolizam i karakterizacija čine ovaj roman izuzetnim djelom koje provocira razmišljanje o ljudskoj egzistenciji.
Znam i ja za chat gpt, ali je ograničen za broj riječi. Treba mi 400 riječi
1 Like
Moj savjet ako koristiš GPT je da izmijeniš tekst, promijeniš ton tako da ga prilagodiš svom izričaju te da obratiš pažnju na ponavljanja kojima je GPT sklon. Što je duži tekst to je više ponavljanja.
Primjeri iz gornja dva teksta pokazuju da će GPT u svakom upitu na ovo pitanje koristiti slične fraze, što znači da će se tvoji kolege pojaviti s potencijalno sličnim esejom.
Baci oko na ove fraze koje je koristio u odgovorima koje su gore dale kolege:
- često se tumače kao KLJUČNI elementi
- jedan od KLJUČNIH momenata u romanu
- Kamijeva proza istražuje KLJUČNE teme
- KLJUČNI trenutak u romanu
- jedna od KLJUČNIH tema romana
- ZAKLJUČNO
- U ZAKLJUČKU
Vidiš na što ciljam. Koristi sinonime, prilagodi i daj svoju notu tekstu jer za onog tko radi s GPT-om je lako prepoznati tekst pisan njime.
Nadam se da sam malo pomogla. 
2 Likeova
je li to onaj sto je ubio babu
Vjerojatno misliš na Dostojevskog… Raskoljnikova iz Zločina i kazne…ali je i ovaj ubojica, samo je žrtva muškarac.
1 Like
Nema šanse da ijedno dijete može podvaliti gpt esej profesoru, ako je ovog iole briga i ako je iole upoznao dijete. Može eventualno, možda, podvalit koju rečenicu i to prije bolji učenici. Jer od loših ni ne očekuješ ič na nivou ovog gpt. Fazon je što se većini ne da obavljat posao i zamarat se hvatajući djecu u prepisivanju. Vidiš npr iz ovog da je problem što nema tačno 400 riječi. Podsjeti me na onomad kad imadoh unikatne sajtove sa sastavima, pa mi neko tražio sastav Jesen u mom sokaku. Rekoh ima na sajtu. Veli nema, ima Jesen u mojoj ulici.
3 Likeova
Uvod
“Stranac” Alberta Camusa je jedna od onih knjiga koja te navede da razmišljaš o životu i o tome što znači biti čovjek. Ova knjiga priča je o Meursaultu, glavnom liku, koji se čini baš kao svatko od nas, ali istovremeno i potpuno drugačiji.
Zaplet
Meursault živi u Alžiru i radi običan posao. Njegov život mijenja se kada mu majka umre. Čini se da Meursault ne osjeća tugu kao ostali ljudi. Odlazi na majčin pogreb, ali se ne ponaša onako kako se očekuje. Nakon povratka u Alžir, Meursault nastavlja sa svojim uobičajenim životom, upoznaje nove ljude i čak započinje vezu s djevojkom Marie. Ali, unatoč svemu, on se ne čini sretnim ili tužnim. Živi u trenutku, ne brinući o budućnosti ili prošlosti.
Vrhunac
Vrhunac priče dolazi kada Meursault, pod utjecajem vrućine i sunca, na plaži doživljava neobičan trenutak. Susreće Arapina, brata svoje susjede i bivše djevojke Raymonda, s kojim Raymond ima sukob. U tom trenutku, Meursault doživljava nešto poput sunčanice, zbog čega mu se sve čini nejasno i zbunjujuće. Kada Arapin izvuče nož, Meursault uzvraća izvlačeći pištolj. U tom trenutku, pod utjecajem snažnog sunca i vlastitih zbunjenih misli, Meursault puca i ubija Arapina. Ovaj čin je čudan i neočekivan, jer Meursault nema jasan motiv za ubojstvo. Nakon toga, Meursaultu se čini kao da je prešao nevidljivu granicu, ušavši u svijet u kojem su njegovi postupci izvan svake kontrole i razumijevanja.
Rasplet
Nakon ubojstva, događa se Meursaultovo suđenje. Suđenje se manje fokusira na sam čin ubojstva, a više na Meursaultovu osobnost i njegove reakcije na majčinu smrt. Tužitelj i svjedoci ističu Meursaultov nedostatak emocija i čudno ponašanje na majčinom pogrebu. To postaje glavni argument protiv njega, kao da društvo više sudi njegovom karakteru i odnosu prema životu, nego samom zločinu. Meursault se osjeća izoliranim i neshvaćenim; shvaća da društvo ne može prihvatiti nekoga tko ne slijedi njegove norme i očekivanja.
Kraj
Kroz suđenje, Camus istražuje teme apsurda i ljudske egzistencije, pokazujući kako Meursaultova iskrena, ali neobična reakcija na život dovodi do njegovog pada u očima društva. Na kraju, Meursault biva osuđen na smrt, ne toliko zbog ubojstva, koliko zbog toga što nije bio kao ‘normalni’ ljudi.
Zaključak
“Stranac” je duboka knjiga koja istražuje teške teme poput smisla života, smrti i kako društvo vidi ljude koji se ne uklapaju u njegove norme. Meursaultova priča pokazuje kako biti drugačiji može biti teško u svijetu koji voli pravila. Ova knjiga mi je otvorila oči i navela me da razmišljam o važnim stvarima u životu.
410 riječi. NIsam gledao detalje haha.
p.s. moj savjet je da pročitaš knjigu i odradiš to kako spada.
Nekoć dok sam imao masu tih sajtova sa lektirama bilo mi je milo da uletim u obradama lektire sa nekim netačnim nebulozama, izmišljenim likovima i niđe veze radnjom i uklopim to sve u obradu da gluplja djeca ne skontaju, pogotovo sam to radio za lektire kojih nije bilo obrađeno po netu i nije se imalo sa čim uporedit i provjerit.
3 Likeova
Jel ovo dupla negacija ili sta 
Može biti nešto netačno, ali da nije nebuloza, bezveze mi je bilo samo prostu jednostavnu pogrešnu informaciju im dati. Morala je biti nebuloza, kao neka prirodna selekcija, đe bi se upecali specijalni primjerci. A međ djecom somova tona
Albert Camus - Stranac: Esej
Albert Camus, francuski filozof i pisac, u svojem djelu “Stranac” postavlja pitanja o apsurdu egzistencije, otuđenosti pojedinca i subjektivnosti moralnih normi. Roman, objavljen 1942. godine, priča je o Meursaultu, neobičnom protagonistu čiji se svijet doima lišenim emocionalnih dubina i moralnih sudova. U ovom eseju, raspravljat ćemo o temama koje Camus postavlja kroz “Stranac”, kao i o njegovom doprinosu egzistencijalizmu i filozofiji apsurda.
“Stranac” započinje smrću Meursaultove majke, događajem koji ne izaziva očekivanu emocionalnu reakciju kod glavnog lika. Meursaultova ravnodušnost prema smrti svoje majke predstavlja uvod u njegov svijet apsurda. Camus kroz ovaj lik istražuje egzistencijalnu otuđenost, gdje emocionalna distanca i ravnodušnost prema konvencionalnim društvenim normama postaju središnje točke njegove egzistencije. Meursault ne prihvaća društvene konstrukte o tome kako se treba osjećati ili ponašati, što ga čini strancem (otuđenim) unutar vlastite kulture i društva.
Ključni događaj romana je Meursaultovo ubojstvo Arapa na plaži. Ovaj čin nije predstavljen kao produkt mržnje ili osvete, već kao posljedica iracionalnog niza okolnosti i Meursaultove neosjetljivosti na vanjski svijet. Camus ovdje istražuje ideju apsurda i nedostatak inherentnog smisla u svijetu. Meursaultovo ubojstvo nije motivirano ni moralnim ni iracionalnim razlozima, već je prikazano kao posljedica besmislenog slijeda događaja.
Suđenje koje slijedi nakon ubojstva centralni je dio romana i otkriva Camusovu kritiku društva. Meursault nije toliko suđen za ubojstvo, koliko za svoj nedostatak emocionalne reakcije i odstupanje od društvenih očekivanja. Ovdje Camus ističe arbitrarnost i subjektivnost društvenih normi i moralnih sudova. Meursault, kao stranac u društvu, postaje žrtva njegovih konvencija i očekivanja. Camus kroz ovu paradigmu iznosi svoj glavni filozofski stav: svijet je apsurdan, a ljudski napori za pronalaskom univerzalnog smisla su uzaludni.
U završnom dijelu romana, Meursault se suočava s vlastitom smrću. Ovo je trenutak kada on prihvaća apsurdnost svog postojanja i odbacuje lažnu utjehu koju društvo nudi. Prihvaćanje apsurda donosi mu izvjestan mir, što Camus predstavlja kao jedini mogući autentičan odgovor na apsurd. Meursaultova figura stoga postaje simbolom otpora prema iluzijama koje društvo nudi, ali i prihvaćanja nemogućnosti pronalaska objektivnog smisla života.
“Stranac” je značajan ne samo zbog svojih filozofskih stavova, već i zbog Camusovog jedinstvenog pripovjednog stila. Kratke, jasne rečenice i pasivni ton pripovijedanja odražavaju Meursaultovu otuđenost i emocionalnu ravnodušnost. Ovaj stil pisanja pojačava osjećaj apsurda i potencira osjećaj otuđenja kod čitatelja.
U zaključku, “Stranac” Alberta Camusa nije samo roman o otuđenom pojedincu u apsurdnom svijetu, već je i duboka kritika društva i njegovih normi. Camus kroz Meursaulta postavlja temeljna pitanja o prirodi egzistencije, slobode i potrage za smislom. Iako se može činiti pesimističnim, roman zapravo nudi osvježavajući pogled na slobodu pojedinca i njegovu sposobnost suočavanja s apsurdima života. “Stranac” ostaje relevantan i danas, kao provokativno djelo koje izaziva čitatelje da preispitaju vlastite pretpostavke o svijetu i mjestu pojedinca unutar njega.
@anja1 i sad ti meni reci da bi ovo neki profa u srednjoj prepoznao kao chatGPT? Malo morgen!
To funkcionira ako taj srednjoškolac prepoznaje pojmove poput paradigma, konstrukt i inherentnost…ako to inače nije njegov način pisanja u ostalim ranijim zadacima, nema šanse da taj tekst prođe kod profe…ipak, možda sam u krivu 
Vjerujem da bi svaki profesor uočio da je predobro napisano i da djeca u školi ne koriste takav riječnik 
.
Zato jer sam mu dao input da je on profesor hrvatskog u srednjoj školi 
Reci profi da je Camus to pisal sa 30 godina i apsurdizam je da neko trazi od srednjoskolaca da to razumije i pise eseje…reci mu camusev stranac to sam ja…
