Zakonom o žigu je žig zaštićen u smislu trgovačkog prometa - on se ne smije koristiti za nuđenje, označavanje i sl. trgovačke robe.
Zakonom o industrijskom dizajnu se štite, između ostalih, i grafički simboli u smislu da nositelj dizajna ima isključivo pravo koristiti taj dizajn i sprječavati druge osobe da taj dizajn koriste (iako postoje ograničenja na ta prava kada netko koristi dizajn u privatne svrhe, za citiranje ili obrazovanje, sve u skladu s dobrim poslovnim običajima).
Zakonom o autorskim pravima se uz imovinska prava štite i moralna prava autora - njegove osobne i duhovne veze s tim djelom, koje mu daju pravo da se usprotivi upotrebi njegovog autorskog djela ako bi takva upotreba ugrožavala njegovu čast i ugled.
S druge strane, Zakon o autorskim pravima eksplicitno dopušta korištenje autorskih djela u svrhu informiranja javnosti, u opsegu potrebnom za to i na način koji odgovara svrsi i način izvješćivanja.
Isto tako, taj zakon dopušta citiranje autorskih djela koja su zakonito postala dostupna javnosti (navođenje ulomaka) radi recenzije, osvrta, kritike, polemike - u mjeri opravdanoj svrhom i u skladu s dobrim običajima. Nigdje se tu ne eksplicira da se tu radi samo o književnom djelu…
Još postoji i ustavno pravo na slobodu izražavanja, odn. novinarske slobode – kako bi se takva upotreba logotipa pod to ugurala, stvarno ne znam. Trebalo bi valjda dokazati da ideju, kritiku, poruku, misao nije bilo moguće prenijeti, izraziti nakon što je logotip uklonjen.
–
To je ono što ja znam. Ako bi ti uspio uglaviti svoje pravo da koristiš žig u ovo - super. Ako bi Apple uspio uglaviti svoje pravo da se ne koristi - supper za Apple. Vjerojatno bi na kraju morao sud presuditi.
Ja jesam vidio da se logotipovi koriste uz članke, ali se ne mogu sjetiti da sam ikada vidio logotip prikazan uz članak koji je nečiji proizvod stavljao u očigledno negativan kontekst.
–
Uglavnom, moj bi osobni stav bio da upotreba logotipa jednostavno nije dopuštena jer njegova je svrha jedino da tržišno predstavlja svog vlasnika. Svaka druga upotreba jednostavno nije ono za što je logotip zamišljen. Logotip koji se stavlja uz novinski članak nije nužan da bi pismeni čitatelj zaključio o kome se u članku radi, pa je takav logotip zapravo grafička oprema zbog koje članak izgleda ljepše (dake, koristi se kao neka fotografija ili drugi crtež) ili privlači pažnju čitatelja (koristi se trgovinski). U prvom slučaja se onda pravo na takvo korištenje ili zabranu korištenja izvlači iz Zakona o autorskim pravima - a autor to onda može jednostavno zabraniti, kao i da je tako iskorištena bilo koja njegova druga fotografija ili crtež. U drugom su slučaju zakon o žigu i zakon o industrijskom dizajnu jednoznačni.
–
Međutim, uoči da postoje stanovite eksplicitno dane slobode za upotrebu autorskih djela u drugim autorskim djelima - tzv. umjetnička licenca, ali mislim da to ovdje nije izravno primjenjivo.
No, možda bi bilo moguće napraviti “umjetničko djelo” - nekakvu grafiku koja bi sadržavala i Appleov logo i potom to, tako nastalo autorsko djelo, koristiti u novinskom članku? No, to bi moralo biti jasno prepoznatljivo kao zasebno autorsko djelo. Na što mislim će ti biti jasno ako obratiš pažnju na “grafike” koje često rese pozadine televizijskih voditelja prilikom izvještavanja (npr. na TV dnevniku ili sl.)
