@bozoou je u pravu. Finalni “proizvod” koji generira app mora zadovoljavati zakonske propise (ako ih ima) i ako će finalni proizvod korisnik koristiti za tu namjenu. Npr. app za obračun plaće može generirati platnu listu, ali ako je korisnik koristi samo kao kontrolu onda ona ne mora zadovoljavati nikakave zakone. Međutim, ako tu platnu listu daje radniku kao službeni dokument, onda u tom slučaju mora zadovoljavati sve zakonske regule.
Kontaktirao sam @mire, dao sam mu smjernice za realan problem - evidencija vremena radnika po gradilištima.
Dat ću još jedan primjer: može app biti neki polovičan, ne sadrži recimo 20% onoga što je propisano zakonom … ali po nekim fičerima je praktičan, usput i besplatan… i neka firma ga odluči koristiti. Izvješće koje izbaci taj app na kraju uzme knjigovođa i ručno ga obradi da napravi kompatibilno izvješće prema zahtjevu porezne. Poreznu zanima izvješće i sigurno neće pitati firmu “A koju ste vi aplikaciju koristili za brojanje sati i jeli ona usklađena sa zakonom?”
Kad bi ti @jorgovan slučajno ipak bio u pravu, to bi onda značilo da je zakonom propisano da se brojanje sati mora odrađivati sistemski putem aplikacije i bilo bi propisano koje uvjete takva aplikacija mora ispoštovati.
Kao što je recimo zakonom propisano da d.o.o mora imati stručno knjigovodstvo, a da ne može bilo tko voditi “knjige” kao u slučaju obrta. (Što vodi upravo situaciji da nisu dovoljni finalni dokumenti, nego i postupak kako su nastali.)
I još jedna stvar.
Nitko ne želi dirati tuđe podatke, jer ne želi biti odhovoran,ako dođe do kakvih problema.
To je pravilo.
Kako dostaviš podatke, tako se obrade, bez dodavanja, oduzimanja bilo čega i onda je sva odgovornost na dostavljenim podacima na onome tko ih dostavlja.
Ako bi neki app radio konačne filo-ve tipa za poreznu prijavu za knjigovodstvo neke firme … i sad neki knjigovođa to koristi za pripremu dokumentacije…
… ako bi dokumenti bili krivi, neće app biti kriv nego knjigovođa.
Vlasnik firme niti ne mora znati koji app se koristio … on će okrivit knjigovođu što ne zna pripremit dokumentaciju, (Knjigovođa si je sam kriv što ne zna koristit alat koji valja, a ne neki žnj koji ne radi dobro posao)
A porezna pak neće kriviti ni knjigovodstvenu firmu koja je pripremila dokumente, nego njoj će pak biti kriva firma čija je to porezna prijava. Porezna će biti pak stava: “boli nas briga što je vaš knjigovođa pogriješio … ima da uposlite knjigovodstvo koje zna radit svoj posao”
Jedino u tom lancu će knjigovođa stjerat u k*** aplikaciju i njene vlasnike. A aplikacija može biti kriva pred zakonom samo ako je nekakvim ugovorom jamčila knjigovođi točnost podataka… ali i u tom slučaju, neće porezna okriviti aplikaciju … nego će netko od oštećenih (knjigovođa ili firma) … morati pokrenuti privatnu tužbu protiv vlasnika aplikacije i dokazati da su oštećeni prema ugovoru koji su potpisali.
Suma sumaru … ako aplikacija ništa ne garantira ugovorom, ne može biti kriva.
Ovdje je jedino žalosno što je pred poreznom odgovorna firma (u slučaju d.o.o firme), a ne njezino knjigovodstvo … i to je žalosno iz razloga jer po zakonu d.o.o si ne smije samo voditi knjigovodstvo, nego moraju za to uposliti licenciranu knjigovodstvenu firmu za taj posao.
Semu bigulicu, ako to licencirano knjigovodstvo zajebe … onda bi bilo logično da je ono odgovorno pred zakonom, a ne firma koja ih upošljava i koja logično nije licencirana da zna obavljati taj posao.
No to je tako malo čudno u ovoj državi slučaja, ka i štošta drugo …