Tako je ā¦ne radi niti statistiÄki. ā¦a uz martingale, Äesto se zove i bankrot metoda.
Da u ākratkoā pojasnim u Äemu je cakaā¦i zaÅ”to ljudima djeluje da radi.
Prvoā¦mora se zamisliti neka ograniÄena banka za sistem, jer unlimited banka ne postoji.
Drugo, zamislit Äemo da zelena (0) ne postoji, tada matematiÄki koeficijenti padaju u ravnopravnost. Tek tada je zaista koeficijent 2 na crveno/crno i koeficijent 36 na broj. Nula to ne odmiÄe daleko od tih koeficijenataā¦ali nula je jedina koja okreÄe statistiku na stranu kuÄe. (Ukoliko kuÄa ne vara na druge naÄine)
Treba imati na umu da kombinacijom brojeva mi možemo zapravo birati koeficijent na koji se kladimo. Ako zatvorimo jedan broj, onda je k=36, ako zatvorimo dva broja k=18 ā¦ako igramo na treÄinu k=3 itd.
Ako npr. zatvorimo 35 brojeva od 36, onda smo odigrali priliÄno siguran koeficijent koji je 1.028 (približno 1.03)
Ajmo sad zamisliti da nam je banka 100 000kn.
Opcija A)
Dolazimo u kasino i stavljamo sve na ācrnoā ā¦kuÄi idemo praznih Äepova, ili sa 200 000kn. Kako god biloā¦odigrali smo poÅ”teni koeficijent 2.
Opcija B) Odigramo neÅ”to sigurniju varijantu i uložimo ravnopravno sve na 35 brojeva ā¦ukoliko nas ne zezne onaj 36-ti broj, dobitak je 100 000 x 1.03= 103 000. Vrlo laganih 3 000kn u džepu, ali bome i fini rizik za tih 3000kn.
Koja opklada je bila sigurnija A ili B?
A?
StatistiÄki ako bi odigrali dva puta opciju A, jednom bi trebali dobiti, jednom izgubiti. ZnaÄi kuÄi odlazimo s istom bankom s kojom smo i doÅ”li (Pod uvjetom da je prvo bio dobitak, zatim fulanac)
B?
StatistiÄki ako bi odigrali 36 puta, jednom od toga mora biti nesretni 36-ti broj. Da vidimo, dobijemo 35 puta. 35 x 3000=105 000kn ā¦zatim 36-ti put izgubimo banku i ostanemo bez naÅ”ih 100 000kn. Trebali bi opet biti na nuli, ovih naizgled 5000kn viÅ”ka su zato jer sam koeficijent 1.028 zaokružio na 1.03. (To Äe vam ujedno pokazati kakve pomake radi prisutnost zelenog polja(nule)) ā¦samo ona okreÄe stvar u negativnom smjeru. Zbog nule je pravi koeficijent 1.02777 za ovaj sluÄaj⦠no nebitno sad toā¦
Ok, joÅ” se nismo dotakli bankrot sistema. ā¦ovo gore je bio Äisto pokazatelj kako koeficijent radiā¦i da ukoliko je koeficijent poÅ”ten i statistika toÄna (a na duže staze je) ā¦da se zarada drži NULE, isto kao i gubitak.
E sada, Ŕto je caka kod bankrot sistema / tog progresivnog ulaganja.
Recimo zapoÄnete s 5 kn na bojuā¦fulate pa stavite 10, pa 20, pa 40 i tu dobijete 80kn.
Ukupni ulog je bio 5+10+20+40 = 75, a dobitak 80. ZnaÄi, dobitak je samo 5kn. (I biti Äe uvijek 5kn, bez obzira u kojoj fazi se desi pogodak. Tjā¦biti Äe uvijek onoliki s koliko ste zapoÄeli prvi krug.)
No koliki smo koeficijent zapravo igrali?
Dali je ulog 75 ,a dobitak 80? To bi bila kvota 80/75=1.0666 ā¦ali neeeeā¦mnogo krivi pogledā¦
Ulog je onoliki koliko smo riskirali novcaā¦u sluÄaju bankrot sistema, ulog je onoliki s kolikom bankom igramo ā¦jer u sluÄaju ako se ne dobije tih 5kn, ostat Äemo bez cijele banke. ZnaÄi riskiramo 100 000 kn radi 5kn. Okeā¦to je priliÄno sigurnih 5knā¦naravno zato jer je kvota 100 005 / 100 000= 1.000005.
To je jako mali koeficijentā¦Å”to znaÄi i jako siguran. Ali to znaÄi da riskiramo i veliki ulog za jako mali dobitak. A gornji primjer sa situacijama A i B nam je pokazao da nema boljeg i loÅ”ijeg koeficijenta ako su matematiÄki jednako dobro posloženi. I upravo zbog ovoga ovaj sistem djeluje privlaÄan i siguranā¦jer se dobitak sakrio iza jako malog koeficijenta. No osoba ne vidi na prvu da s malim rizikom ide i mala dobit ā¦jer mu se Äini jednostavno ponavljati postupak koliko god puta treba da doÄe do željene dobitiā¦a tu vreba nesreÄa. Ponavljanjem dobitaka se poveÄava dobit, ali i rizik ā¦a omjer rizika i dobiti se nije niti malo pomakao od matematiÄke ravnopravnosti.
Jer kad se odreÄeni koeficijent ponavlja viÅ”e puta, onda viÅ”e nismo igrali sigurni koeficijent od 1.000005.
Kada igramo viÅ”e krugova odreÄenog koeficijentaā¦onda je Å”ansa da sve krugove dobijemo jednaka umnoÅ”ku koeficijenata svih krugova. (MeÄuostalim, zato se množe kvote na listiÄima kladionica itd.)
ZnaÄi, da Äete dva puta pogoditi koeficijent 1.000005 Å”anse su vam 1.000005 x 1.000005 =1.0001
E sada, ajde da vidimo koliko bi netko htio zaraditi sa svojom bankom od 100 000kn. To je jako bitno pitanjeā¦o tome ovisi kolike su Å”anse da to zaista i uspijete zaraditi. Npr. ako želite zaraditi samo 5kn ā¦imate velike Å”anse za to. Ali ako želite zaraditi novih 100 000 kuna, onda je pitanje Å”to vas Äeka na tom putuā¦
ā¦pa da vidimoā¦
Ajmo da osoba sa bankom 100 000 kn želi zaraditi 3000kn. PoÅ”to Äe svaki ciklus maksimalno dobiti 5kn, mora odigrati ukupno 600 ciklusa da zaradi svojih 3000kn. ZnaÄi 600 puta se mora izložiti riziku 1.000005 da bi doÅ”ao do zarade od 3000kn.
Da izraÄunamo koliki je to koeficijent, moramo 600 puta množiti 1.000005 sam sa sobomā¦tu Äe nam pomoÄi potenciranje: 1.000005^600 = 1.03 (Dali vam je taj koeficijent od nekuda poznat??) Vratimo se u primjer B s poÄetka priÄe i vidjet Äete da je tamo takoÄer koeficijent 1.03 da osoba zaradi 3000kn sa bankom od 100 000kn.
ZnaÄi bankrot sistem nije niti malo poveÄao Å”ansu dobitka ā¦samo je prisilio korisnika da igra sa velikom bankom. Ono Å”to je joÅ” goreā¦prisilio ga je ra proda kuÄu kad ostane bez banke bez koje ionako veÄ nije smio ostatiā¦nadajuÄi se da Äe ga onaj sljedeÄi korak vratiti u život.
ZnaÄi, sasvim su jednake Å”anse doÄi sa 100 000kn i zatvoriti 35 brojeva od 36 ā¦i diÄi 3000kn ā¦kao i doÄi sa 100 000kn i odigrati 600 ciklusa bankrot sistema da se doÄe do iste zarade.
Poanta je ⦠omjer dobit/rizika se ne može poveÄati. Može se poveÄati Å”ansa za dobitkom, samo ako se proporcionalno poveÄa i ulog koji se riskira.