I je i nije nije točno.
To su osnove dvojnog knjigovodstva. Svaka se fin. promjena knjiži na (min) dva konta.
Primjer: primljena uplata od kupca
knt 120 se knjiži potražno npr. 1000 kn
knt 1000 se knjiži dugovno 1000 kn
Primjer: plaćanje dobavljaču
knt 1000 se knjiži potražno npr. 1000 kn
knt 220 se knjiži dugovno 1000 kn
Ako gledaš samo novac, predoči si to kao pozajmicu i odnos na tebe (firmu). Kada nekome posudiš novac - tebi netko duguje, kada ti posudiš novac onda netko od tebe potražuje novce.
Ne kužim baš puno više nego prije ali hvala. Šta je konto 120, a šta je 1000, kako mogu knjižiti i dugovanje i potraživanje, itd. itd. Najbolje bi mi bilo upisati neki tečaj iz knjigovodstva i računovodstva, :).
Ne znam što ima u ovih 40 MB, ali siguran sam da ćeš naći pojašnjenje.
Konto ti je fensi naziv za jednu vrstu stavke.
Npr. kažeš da ćeš na jedan konto zapisivati sve troškove za umjetno gnojivo. I kažeš da je to konto primjer 4415.
Na kraju godine na tom kontu imaš ukupni trošak za gnojivo (ako nije bilo zalihe ali to je već drug par rukava).
Kako novci nisu pali s Marsa, mora se provesti i druga strana - dvojno knjigovodstvo :).
Novci su skinuti sa žiro računa i kažemo da ćemo sve promjene na žircu evidentirati na primjer na kontu 1000.
Kupovina gnojiva znači da imamo trošak gnojiva i istovremeno promjenu na žiro računu - dvojno knjigovodstvo.
Jednostavan primjer 314 kuna smo platili gnojivo i tih 314 kuna moramo provesti na našoj kartici konta 4415 i istovremeno na kartici konta 1000.
Bilanca je uvijek na 0, aktiva jednaka pasivi itd…
To ti je dio dvojnog knjigovodstva. Uglavnom, svaka stavka u kontnom planu (Kupci, Žiroračun, Postrojenja, Troškovi proizvodnje itd…) ima svoj broj i svoj otvoreni konto (račun). Svaki put kad se poveća vrijednost na tom računu, onda to ide na dugovnu stranu, ali istovremeno se na drugim računima isti iznos mora staviti na potražnu stranu (kao smanjenje vrijednosti).
Npr:
Prodano proizvoda kupcima 10.000 kn, 2.500kn je obveza za PDV…
Kupci u zemlji (račun 120) duguje 12.500
Prihodi od prodaje roba i usluga (račun 776) potražuje 10.000
Obveza za obračunati PDV (račun 2600) potražuje 2.500
Kužiš, duguje = potražuje…
Kupci podmirili obveze
Žiroračun (račun 1000) duguje 12.500
Kupci u zemlji (račun 120) potražuje 12.500
Sad na temelju toga knjigovođa može znati koliko su kupci prihoda napravili (10K), koliko su dužni (bili su 12.5K, sad su 0), koliko je od toga obveza za PDV (2.500, koja se na kraju razdoblja prebija s pretporezom i razlika se plaća državi) i koliko je stanje žiroračuna (12.500)…
Ovo gore su najosnovnija knjiženja, ako hoćeš znati više upiši tečaj jer postaje sve kompliciranije…
meni se cini da je CreatifCode.u dovoljno napraviti ulazne stavke a
sa nekim tko dobro kuzi knjigovodstvo iznutra pohvatati i nastrikati
engine koji ce generirati kartice, izvjestaje i ostalu dokumentaciju
pod pretpostavkom da ovo ne prate krajnji korisnici ili knjigovodstva,
cije znanje i strucnost cijenim, ali napredni korisnik offica moze za
svoje potrebe napraviti veci dio i optimizirati za svoje potrebe
Teško se može naučiti knjigovodstvo preko knjiga, baš treba shvatiti filozofiju i dosta vremena provesti nad tim. Baš kao programiranje! Ja sam 4 godine išao u ekonomsku (i baš sam ga forsao) i još na faksu ponavljao, i ne bih mogao bez nekog nadzora voditi knjigovodstvo firmi. Kad bi se to brzo i lako moglo naučiti, onda ne bi postojale knjigovodstvene firme…
Ovako drug: Samo slijedi pravilo - 1. Svako povecanje stanja sredstva knjizi se na dugovnu stranu , a svako smanjenje stanja sredstava knjiži se na potraznu stranu.
2. Svako povećanje stanja izvora sredstava knjizi se na potražnu stranu ,a svako smanjenje stanja izvora sredstava knjizi se dugovnu stranu konta izvora sredstava.
Primjer . Racun koji si spomenuo je aktivni konto - sredstvo. Uplata na račun znaci povećanje stanja sredstava - zbog toga se knjizi na dugovnu, nemoj da te buni to sto je konto zaduzeno. Isplata računa je logicno suprotan postupak jer znači smanjenje sredstava, a svako smanjnje stanja sredstava knjizi se na potržnoj strani konta sredstava.
namjerno sam uzela primjer dobavljača jer on moze biti aktivno - pasivni konto, ali slijedi pravila i ne daj se zbuniti
Primjer 2. Konto Obaveze prema dobavljačima.- pasivni konto - izovor sredstava ( npr dobavljac je ispostavio fakturu za kupljenu robu u iznosu od 5000nj)
Ovdje je doslo do povećanja obaveze tj iszvora sredstava pa promjenu knjizimo na potražnu stranu slijedeci pravilo br 2.
dalje npr plaćeno je dobavljaču za kupljenu robu u iznosu od 5000kn, ovdje je doslo do smanjnja obaveze jer mu placamo, a svako smanjenje izvora sredstava rekli smo po pravilu br.2 knjizimo na dugovnoj strani konta izvora sredstava.
To je sva mudrost s tim da moras dobro raspoznavati aktivna ( sredstva) i pasivna ( izvore sredstava) konta.