Velika kompanija mi zeli uzet domenu

Hosting i serveri
21

P.S. Evo novih informacija.

Svi smo mi Rikard Frgačić - Hrvatska - H-Alter

http://croatiantimes.com/news/Business/2010-02-04/8722/ato_banner_3.swf-newentry

Lufthansa je, čini se, vidjela da žig nije aktivno korišten i zatražila da se oduzme, što je i učinjeno. Dakle, LH si je dala truda da potegne i do hrvatskog DZIV-a. Pretpostavljam da onda ili žig nije bio registriran van RH ili da je LH slično učinila i dobila i u drugim državama.

Nadalje, čovjek ne tuži na 10 milijuna eura, već na 80-tak tisuća, što je znatno umjerenija svota koja bi pokrivala troškove održavanja žiga na međunarodnoj razini tijekom 10-15 godina, koliko on navodno žig drži. To je već puno realnije. S time da je ovo tužba samo za oduzimanje žiga u RH.

Još važnije, baš kako sam i mislio, čovjek je otkrio da se žig koristi od LH-a dok je išao produživati svoju registraciju. Znači da LH jest uspješno registrirala žig. I znači da on doista nije bio u toj djelatnosti sve te godine, jer da je bio aktivan u toj djelatnosti, znao bi za LH-inu tvrtku-kćer u istoj djelatnosti odavno.

Meni se čini da je njega osupnulo i šokiralo kada je shvatio da žig možeš izgubiti bez da te itko obavijesti, ukoliko ga ne koristiš. A onda su ga možda i neki odvjetnici odlučili isisati. :frowning: Ali to je biznis - ili jesi ili nisi u biznisu, tržišni žigovi kao institut postoje zbog biznisa, a ne zbog sentimentalnosti prema neostvarenim idejama. On je žig trebao napustiti odmah.

LH je ovdje 101 % u pravu, kao što bi bio i svaki drugi poduzetnik koji ima biznis, a netko tko nema biznis koristi instrumente namijenjene biznisu da se igra biznisa.

22

[quote=“tsereg”]
LH je ovdje 101 % u pravu, kao što bi bio i svaki drugi poduzetnik koji ima biznis, a netko tko nema biznis koristi instrumente namijenjene biznisu da se igra biznisa.[/quote]

Ne bih se složio baš s ovom zadnjom rečenicom. Ako je DZIV odobrio žig, čovjek na njega ima pravo 10 (+10+10+10…) godina i to mu nitko ne može oduzeti. I koliko vidim - još nije: DZIV: Podaci o žigu

Prilikom registracije žiga postoji period prigovora, i ukoliko taj period prodje, nitko više žig ne može osporavati, jer žig sa sobom nosi pravo prvenstva.
Ako mu žele žig poništiti, onda čovjek ne treba tužiti LH, nego DZIV direktno za navedenu odštetu.

Inače, i ja imam neugodna iskustva s DZIV-om, te se i meni čini da je to samo najobičniji servis međunarodnih korporacija koji žele porobiti domaće gospodarstvo. Umjesto da se zauzimaju za zaštitu prava domaćih gospodarstvenika u odnosu na strane, oni se prvenstveno bave zaštitom prava stranaca u Hrvatskoj. :krele:

23

Slažem se sa svime - općenito gledano.

Samo u njegovom slučaju treba uočiti da on nije gospodarstvenik. Taj registrirani naziv se ne upotrebljava. Znači, ako on ima pravo prvenstva (dakle, ne isključivo pravo, već pravo prvenstva), što ukoliko 10 godina odbija početi koristiti naziv? Što onda s onim koji je drugi po redu? Kada on dolazi na red? Jer, ako nikad, onda riječ “prvenstva” nije dobro izabrana.

A upravo sličan slučaj je bio u Americi s Androidom - frajer je postao sekundarni korisnik nakon što 5 godina nije bio prisutan na tržištu.

Iako nominalno nazivi spadaju pod intelektualno vlasništvo (što, recimo, logotip kao dio žiga svakako jest), mogućnost registriranja naziva firme ne štiti nikakvo “intelektualno” vlasništvo (ništa “intelektualnog” u izmišljanju naziva firme nema, inače bi naslovi knjiga i nazivi filmova sasvim sigurno morali biti jedinstveni), već osigurava pravo biznisa na raspoznatljivost (odn. identitet) na slobodnom tržištu. On, de facto, uzurpira naziv i bez osnove i potrebe instrument zaštite, jer nikakav biznis koji se pod tim imenom raspoznaje nema. Drugo bi bilo da su mu uzeli autorsko djelo.

Znači, samo je važno da ovo ne promatramo kao pitanje nekakvih ljudskih prava ili drugih prava, jer spojiti dvije riječi, pa to ići prodavati uokolo korištenjem instrumenta namijenjenog osiguravanju raspoznatljivosti subjekata koji su aktivni na tržištu, nije ono zbog čega instrument registracije postoji, IMHO.

24

to “aktivno koristenje” je poprilicno nategnuto pravno obrazlozenje.
jer iz same zastite ziga proizlazi da se zig" stiti za buduce "pro futuro " vrijeme.u tome je i smisao zastite.jer žig je samo i jedino nematerijalno "pravo"
a kada ce to buduce vrijeme nastupiti to odredjuje sam onaj tko je zig zastitio i tko na njegovo iskoristavanje polaze iskljucivo pravo.
postojanje “krave”,firme ili bilo cega “materijanog” ne moze biti nuzan preduvjet za postojanje prava na iskoristavanje zasticenog ziga.
to je samo pravno obrazlozenje.
zig (citaj: legitimni monopol -a monopol nije nista drugo vec opet pravo- na iskljucivo iskoristavanje) vrijedi od/do onoga trenutka dok vrijede formalni preduvjeti / trenutak u buducem vremenu od/do kada vrijedi zastita / za njegovo iskoristavanje a ne sadrzajni (postojanje proizvoda)
a postojanje krave je “sadrzaj”.
a da je “sadrzaj” iole vazan onda bi prilikom pokretanja postupka zastite ziga tu “kravu” trebalo i taksativno naznaciti i definirati.a ako nije vazan kod pokretanja postupka zastite ziga onda nemoze biti presudan niti za sve vrijeme trajanja zastite.
i isto kao u materijanom svijetu: vlasnik prava na zig i njegovo iskoritavanje je jedini ovlastenik da odlucuje sto ce sa svojim zigom.isto kao sto odlucuje sto ce sa svojom kosuljom.
u evropskom pravnom okruzenju ne postoji ono sto postoji recimo u americkom kao sto je “common law” tj obicajno pravo gdje zig kao nemetarijalno pravo ne mora biti evidentiran u knjizi zigova vec je za njegovo postojanje (dakle ne priznavanje) dostatno aktivno vremensko koristenje.
buduci da proces mcdonalizacije traje na svim nivoima drustva nije nista cudno da s e pokusava primjenjivati i u pravnom djelu koje s e odnosi i na zigove.
bez obzira sto je na ovim prostorima kolijevka toga prava. ali,tko bi gori sad je doli.

tsereg: [size=4]Kada bi to što hoće bilo moguće, onda bi ljudi za relativno malen novac registrirali sve žive i nežive nazive i poslije ih prodavali kao rog za svijeću. Dakle, radili bi isto što se sada radi s domenama. [/size]

za relativno malen novac se moze zastiti zig iskljucivo u domicilnoj drzavi podnositelja zahtjeva za zastitom ziga.a to garantira i ograniceni opseg iskoristavnja prava na njega.
medjunarodna zastita oho-ho kosta .

kada neki lokalni mocnik-poduzetnik sazna recimo trasu buduceg autoputa i pokupuje zemljiste koje poslije proda po 100 puta vecoj cijeni onda on postaje poduzetnik godine i komora mu jos dodijeli plaketu.
kada neki promućurni klinac registrira domenu /sazna njenu vrijednost) pet godina prije drugih onda mu okolina dodjeli naziv “djubre cybersquotersko”.
stvarno ne razumijem zasto o tom klincu (na ovim prostorima) velika vecina ima toliko jasno izrazen negativan stav.

25

To je dobro, ali jednostavno duboko sumnjam da bi Lufthasa bila nesvjesna toga ili kršila tuđa prava na tako temeljnoj i osnovnoj razini - dakle na razini gdje nema dvojbe na čijoj je strani zakon, i gdje se sud može dobiti samo potupnom i posvemašnjom korupcijom.

Lijepo je to tako promatrati, ali svijet ipak ne funkcionira baš posve tako defetistički.

Pa, zašto ne potražimo malo više detalja o toj registraciji?

Registracije se mogu pregledavati ovdje:

Žigovi (“trademarks”) > Samostalno pretraživanje baza podataka | Državni zavod za intelektualno vlasništvo

  • Hrvatski DZIV

Ako ste voljni ili ne vjerujete meni, bacite se sami!

Na europskoj i međunarodnoj tražilici se pronalazi cijela hrpa žigova koji jesu ili sadržavaju frazu “Air Plus” ili “AirPlus” (kao jedna riječ).

Ovdje su podaci o registraciji g. Frgačića:

Frgačić:

  • DZIV: Podaci o izabranom žigu
  • registriran je simbol crveno-bijele boje “Air Plus+ Air+”
  • registriran od 1997. u Makedoniji, Poljskoj, Rusiji, Sloveniji i Slovačkoj, uz potpuno odbijenu registraciju u Mađarskoj i Češkoj
  • kategorije djelatnosti su 35 (marketing, poslovni management, poslovna administracija, uredske funkcije), 36 (osiguranja, financijski poslovi, novčarski poslovi, poslovi s nekretninama), 39 (prijevoz, pakiranje i skladištenje dobara, organizacija putovanja), 41 (obrazovanje, pružanje obuke, zabava, sportske i kulturne aktivnosti) i 42 (znanstvene i tehnološke usluge i odnosno istraživanje i razvoj, usluge industrijske analize i istraživanja, dizajn i razvoj računalnog hardvera i softvera).

Ono što je kod gornjega važno je uočiti da kao TM može biti registrirana riječ, simbol ili kombinacija riječi i simbola. Frgačić ima registriran simbol. Ne tekst, niti kombinaciju teksta i simbola.

Ovdje su podaci o drugim registracijama u istim kategorijama djelatnosti:

Lufthansa AirPlus:

  • registriran je simbol plavo-bijelo boje “AirPlus INTERNATIONAL”
  • registriran je od 2003. u Njemačkoj, Australiji, Japanu, Singapuru, Kini, Češkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Slovačkoj i u dijelu kategorija u Poljskoj.
  • kategorije djelatnosti u kojima se poklapa s Frgačićem su 35 (marketing, poslovanje, ured), 36 (osiguranje, financije, novac), 42 (istraživanje, razovj, analize, izrada softvera i hardvera).

Lufthansa AirPlus:

  • registrirana je riječ “AirPlus INTERNATIONAL”
  • registrirana je od 2003. u Njemačkoj, Australiji, Sj. Koreji, Singapuru, Kini, Češkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj i Slovačkoj i u dijelu kategorija u Japanu, Posljskoj i Singapuru.
  • kategorije djelatnosti u kojima se poklapa s Frgačićem su 35 (marketing, poslovanje, ured), 36 (osiguranje, financije, novac), 42 (istraživanje, razovj, analize, izrada softvera i hardvera).

Lufthansa AirPlus:

  • registriran je simbol plavo-bijelo-crne boje “AirPlus BUSINESS SYSTEMS”
  • registriran je od 1998. u Njemačkoj, Austriji, Beneluksu, Danskoj, Španjolskoj, Finskoj, Francuskoj, Italiji, Norveškoj, Portugalu i Švedskoj, uz odbijenu registraciju u Velikoj Britaniji.
  • kategorije djelatnosti u kojima se poklapa s Frgačićem su 35 (marketing, poslovanje, ured), 36 (osiguranje, financije, novac), 42 (istraživanje, razovj, analize, izrada softvera i hardvera).

Postoje na europskoj razini i dodatne registracije ovih riječi ili simbola ili kombinirano od Lufthanse, u različitim kombinacijama (npr. “AirPlus PurchaseCard”, “Acceptance Transaction Management by AirPlus” i sl.).

Ovdje je Lufthansina stranica gdje se vidi njihov simbol:

https://www.airplus.com/

Ovdje se vidi Frgačićev simbol:

http://www.dziv.hr/digitallibrary/zigovi/Obrada.asp?regbroj=19961074

–

I što zaključiti?

  1. Frgačić nema registriran sam naziv “Air Plus”, već ima registriran simbol. Taj simbol je iscrtan tako da sadrži tekst “Air Plus+” na stiliziranom tijelu i “Air+” na stiliziranom repu aviona. No to je i dalje samo simbol, ne i riječ - riječ treba posebno registrirati.

  2. Jedino mjesto gdje se dvije registracije (Frgačićeva i Lufthansina) preklapaju u državi i djelatnosti je Hrvatska. Pri tome Frgačić ima uredno registraciju svog simbola od DZIV-a (nikakva mu je Lufthansa nije uzela), dok Lufthasa ima svoju međunarodnu priznatu i u Hrvatskoj od 2007.

  3. Lufthansa ima registriran i naziv “AirPlus”, dok Frgačić nikakav naziv nema registriran.

Dakle, natpisi u novinama ne daju točne informacije (kada i daju?).

Stoga treba sumnjati i u priču o 1000 eura. Eventualno mu je LH to ponudila da otkupi njegov simbol - koji je posve drugačiji od njihovog simbola i koji se preklapa s njihovim simbolom samo u Hrvatskoj.

DPMA - Trade Mark Protection

[quote=“DIPMA”]Exclusive right

Upon registration of the trade mark, the owner has the exclusive right to use the trade mark in relation to the protected goods and/or services. In case of infringement of his trade mark right, he is entitled to seek injunctive relief or claim damages from the infringer.

Trade marks can be sold and bought. The owner can grant a right of use of the trade mark to third parties (trade mark licence).[/quote]

U pravu, kao i uvijek. Iako se u podacima o registracijama može naći i nekakv pojam “prvenstva”…

Ali čini se da spor uopće ne postoji. Imaju simbole koji su totalno različiti, s time da je Frgačić u svom simbolu povukao nekakve linije koje izgledaju kao slova koja ispisuju riječ “Air Plus+”. Samo je zaboravio onda registrirati i sam naziv. A logotip mu nitko nije uzeo - Luhfthansin izgleda bitno drugačije.

26

Zakon je uvijek na strani jacega.Danas je to kapital.
“Zakon” sam po sebi ne garantira da je pravorijek u najmanju ruku pravican a kamoli pravedan.
I mnoga “tudja prava” su se "po zakonu " krsila (i placala zivotima)
na kraju krajeva, Hitler je po zakonu pobio milone ljudi a Kaligula je isto “po zakonu” ozakonio Rimljanima konja za senatora.
da se razumijemo, ne krivim niti Hitlera niti Kaligulu.
krivim ostatak svijeta kao i Rrimljane koju su to necinjenjem nicega prihvatili za isto dali presutnu suglasnost

[quote=""]Registracije se mogu pregledavati ovdje:

  • Simple search
  • WIPO - MADRID - International Trademark System[/quote]

uz opasku: madridska konvencija nije primjenjiva za registraciju zigova.
vec iskljucivo nicanska.
i po nicanskoj konvenciji se oni i postupovno i registriraju tj stite.

ogromna je to tematika.
i tome jednostavno nema mjesta na forumu .
tu se mogu samo naznaciti neki obrisi ili nekome dati naputci gdje i kako dublje “traziti”.
u svakom je slucaju:kad se stiti zig on se stiti kao verbalni (rijec) ili figurativni (simbol,boje,oblici,font,…)
opet , dalje je upitno gdje je rubikon izmedju “rijeci” i “oblika”.
jer CocaCola je i rijec,i pismo, i oblik (uz napomenu da je jos i registrirana oblikovna ambalaza (boca) koja takodjer sluzi kao razlikovni element)
i tu je recimo kao kod zasite “igara” /mada se igra ne moze stititi"/ znacajno da se stiteci formu ustvari stiti sadrzaj .
ne znam koliko cete to shvatiti ali ako nekog zanima dublje mogu pojasniti.

[quote=""]U pravu, kao i uvijek. Iako se u podacima o registracijama može naći i nekakv pojam “prvenstva”…
[/quote]

pravo prvenstva znaci pozivanje na prethodnu prijavu .npr,nakon podnosenja prijave promjeni se neki nevazan element i onda s e poziva na prethodno podnesenu prijavu za isti zig.
ili iz nekog formalnog razloga: ne plati se pristojba ali do konacnosti odbacivanja prijave ona jos uvijek kao prijava i sadrzajno vriejdi.
i na nju se moze pozivati sa snagom poziva u proslost.
jer kad taj institu ne bi psotojao neko treci bi nakon objave u javnosti ziga mogao i tu objavu iskoristiti na ne pripadajuci nacin

previse “promatras” u formu kao uzrok a premalo gledas u" sadrzaj" kao posljedicu.
kod zastite ziga / a i samog industrijskog vlasnistva/ presudan je “razlikovni” element jednoga od drugoga.
i tu ne smije tj.ne bi trebalo biti mjesta sumnji izmedju dva zasticena ziga.
koristenje “jednoga” ziga ne bi smjelo dovoditi u zabludu da se koristi drugi.
tada (i samo tada) zig i njegova zastita kao takvi imaju i smisao.
a ovdje se radi o mogucoj totalnoj zabludi jer i simbol u naravi predsatavlja “rijec” bez obzira sto kao rijec nije zasticen.

27

Kako gledaš na njegov zahtjev za obeštećenjem, ukoliko se radi o izgubljenoj dobiti? On biznis nije imao. Znak stvarno nije koristio - nikakav brand, goodwill, ništa nema vezano uz taj žig. Ništa nije niti zarađivao, niti uopće pokušavao zarađivati, što je onda izgubio? Ne vidim što i koliko i po čemu će mu sud dodijeliti? Na osnovu propuštanja ili neostvarivanja koga ili čega?

S druge strane, ako je njegova tužba išla zbog toga što su mu uzeli žig, znači ako se radi isključivo o tome da mu je povrijeđeno pravo na registraciju razlikovno jedinstvenog simbola, onda on spori što mu nisu ponudili dosta novaca za žig - samo 1000 eura - što implicira da je on žig zapravo itekako voljan prodati. Posao nema, pa ga ne može prodati, dakle voljan je prodati žig.

Čini mi se da je to ovdje presudan faktor - što on zapravo utužuje?

Uzmemo li u obzir sve faktore:

  • nikakvu dobit nije imao niti propustio imati,
  • znak je sličan samo u tom elementu “teksta”, po svim ostalim elementima je bitno drugačijeg izgleda,
  • LH je sve svoje znakove, ali i riječi uredno registrirala, - on u vrijeme kada je prigovor trebalo staviti to nije učinio, iako je upravo po kriteriju razlikovnosti koji je osnova njegove tužbe (tekst, riječ) moguće itekako iskoristiti sustave koji automatski otkrivaju i obaviještavaju korisnike da se pojavio sličan znak - ta usluga se nudi, mislim i besplatno,
  • LH i tužitelj imaju svoje znakove registrirane u posve različitim državama, poklapaju se samo u jednoj (Hrvatskoj),
  • postoji mogućnost da je on svoje inicijalno pismo LH-u sročio kao poziv na ponudu za otkup žiga, čime zapravo dokazuje da nikakvu dobit nije imao, niti nikakav posao nije imao koji bi prodao LH-u, te mu je LH i dala ponudu koju je tražio - 1000 eura za područje HR za žig koji oni uopće ne trebaju,

jednostavno ne vidim po kojoj osnovi može dobiti i približno čak i onoj manjoj svoti koju utužuje od 80-tak tisuća eura.

28

o steti:

od rimskog prava jos vrijedi : šteta da bi se mogla nadoknaditi ona mora biti mjerljiva.dakle, mora postojati kao neka veličina reda “toga i toga”.to je sto se tice stete.
i steta se “trpi”. i trpljenje stete je povod odsetnom zahtjevu za ekvivalentom pretrpljene stete.
drugo,postoji i "zadovoljstina" koja nije steta.ona nije posljedica trpljenja mjerljive stete jer je nemjerljiva ali se smatra kompenzacijom za “nesto” .a to nesto u ovom slucaju ne moze biti mjerljiv gubitak jer je to onda steta
zadovoljstina nije izmjerljiva a to je npr. dusevna bol, dosudjena zadovoljstina zbog dugog sudjenja,nepravedno osudjenih i slicno.
izmedju stete i zadovoljstine postoji velika razlika jer ako ja nogom razbijem vrata onda je cijena tih vrata “izmjerljiva” i tretira se kao steta. i moze se traziti njena nadoknada tj odsteta.
zadovoljstina moze biti ako lijecnik zaboravi iz crijeva pacijenta izvuci gazu:tada nema rijeci o odsteti vec o zadovoljstini.
jer se “steta” zbog zaboravljene gaze u crijevima ne moze iskazati u nikojoj metematickoj “velicini”.
i kod dodjeljivanja zadovoljstne je presudna subjektivna procjena (suca) a kod rjesavanja o odstetnom zahtjevu je presudna procjenjna materijana vrijednost (vjestaka).
i pravnicima je to jasno ali novinarima nije.

o novinarima:

jer novinarima (u velikoj vecini o tim temama doslovno nepismenim) je to sve isto:tuzba, rjesenje,uredba,naredba… itd…
zeljni senzacionalizma laprdaju svaki dan gomilu gluposti samo za to da popune prostor u novinama.
zato se ježim komentirati bilo koji konkretni slucaj dok se svojim ocima ( a ne onime i na nacin kako to “novinar” preprica ) uvjerim u konkretan sadrzaj necega.
u ovom slucaju mi to nije moguce a i novinarima nimalo ne vjerujem.

o izgubljenoj dobiti:

slazem se s tobom da je : izgubljena dobit ono sto podlijeze naknadi.ali postoje recimo genericki zakoni koji jednostavno taj postulat ne priznaju. i zato kazem da su zakoni uvijek u sluzbi jacega a to je kapital.
naprijer imas nas ZAMP.to je naknada za izvodjenje necijeg djela.ako je necije djelo izvedeno onda taj i ima pravo na naknadu.ako nije izvedeno nema niti naknade.
a nema niti odstete ( citaj naknade) jer se “neizvodjenjem” nije povrijedilo nicija prava. necija prava (konkretna)mogu biti povrijednjen samo konkretnim “izvodjenjem”.
ako se nesto nije izvelo - onda se nista nije i izgubilo.
dakle, na taj se nacin Zakonom verificira da je netko oštećenik a da njegove “note” nikada nisu mozda i izvedene.
i nikada (mozda) nije i izvedeno -a dobiva tantijeme.

jedan Frgacic nema biznis a ne moze imati gubitak ( trpiti stetu) a drugi opet ima muzicko djelo koje se (mozda) ne izvodi / koj eje isto njegov “biznis”/ a dobiva poprilicnu odstetnu naknadu.

osobno ne vjerujem da je taj covijek trazio odstetu vec je trazio prihvatljivu zadovoljstinu ( a za njega to nije bilo 1000 eura) samo sto je novinarima manje-vise to isto pa su to vec shodno svojim vlastitim sposobnostima iscitali a lose prepricavajuci tudje rijeci i napisli. kao odstetu.
nadalje: zadovoljstina proizlazi i iz kaznene odgovornosti .
na isti nacin kao sto bolnica odgovara za gazu u crijevima ako se lijecniku pravomocno dokaze neki oblik krivnje tako se i zadovoljstina utemeljena na kaznenoj odgovornosti moze dosuditi i dobiti.
jer ako je netko zloupotrijebio svoj polozaj da nekom trecemu omoguci koristenje nekog prava ( parvno na reganje ziga je “pravo” ) koje mu po nikoj osnovi nemoze pripadati isto povlaci materijanu odgovornost.
osobno mislim da su u onom interpretacijskom djelu te “vijesti” jako pobrkani loncici.
a te loncice se nemoze pohvatati na nacin da novinar u jednoj recenici prica o jednome a u drugoj vec skoci na drugo a da ono prvo nije prethodno dovrsio.
jer ti primjeri /clanci/ su jednostavno nedovrseni.
i doslovno se ne da /pravno gledajuci/ naslutit neki time-line i zakljuciti gdje je sve to zapocelo…i tko tu koga…

29

Ma nek trazi pare od njih za domenu, on ako je kupio tu domenu i ako je u njegovom vlasnistvu ako ta kompanija hoce tu domenu nek mu plati masno inace nek se ganjaju po sudu i ako ne nosi ime te kompanije nista mu ne mogu, to sto ta kompanija nije obnovila domenu i ugovor nije njegov problem vec problem kompanije…