Bitcoins (virtualni novac)

Čitam ovaj članak i poželim Vas pitati da li koristite virtualni novac i što mislite o tome?

Spojio sam tvoje pitanje u ovu već postojeću temu.


Prihvaćanje “virtualnog novca” od strane ljudi (ovaj noviji “boom”), i uopće neproblematična implementacija Bitcoina (u cijelom ovom vremenu je pronađen jedan, jedini sigurnosti propust koji je uklonjen) su, po meni, fenomen za sebe, vrlo vrijedan znanstvenog istraživanja - ekonomista i sociologa.

Koliko znam, američka vlada je već i pokrenula ili donijela nekakvu zakonsku regulaciju (ne znam što je s EU), što znači da je država prepoznala fenomen.

Čini mi se da gotovo više nema razloga to zvati “virtualnim novcem”, već jednostavno “novcem”. Taj novac u potpunosti počiva na povjerenju u sustav. Kako vidimo u posljednje vrijeme, “stvarne” valute više ionako ne počivaju niti na čemu drugom, pa je jedina razlika u tome što kod ovog elektroničkog novca ne postoji centralna institucija koja bi mogla manipulirati novcem.

Uglavnom, bitno je razlikovati dva aspekta ove stvari:

  • tehnologiju elektroničkog novca i
  • mogućnost ad-hoc stvaranja valute, što nikada prije nije bilo moguće.

U prvom aspektu, zanimljivo je što je uopće moguće imati sustav virtualnog novca kojeg nije moguće krivotvoriti (stvoriti novac ili uništiti novac) bez da se to detektira, a bez potrebe za postojanjem centralne institucije od povjerenja. Do sada se je svaka vrijednost novca iskazivala nekom stvarnom, materijalnom mjenicom čija su fizička svojstva osiguravala nemogućnost krivotvorenja - primjerice, od ranih kovanica koje su imale “zareze” na rubu da se detektira “struganje” do modernih protukrivotvronih tehnika na papirnatim novčanicama. Bez toga, da se pređe na “elektronički” novac (s materijalnog, na virtualni), potreban je centralizirani sustav koji će bilježiti koliko novca posjeduje svaki subjekt i kojem će svi vjerovati. Protokol poput Bitcoina, čini mi se, pokazuje da je moguće ovu kvalitetu postići i bez institucije od povjerenja.

U drugom aspektu upravo mogućnost uspostave valute koja je virtualna i ne treba središnju instituciju od povjerenja otvara sasvim novo poglavlje u povijesti - mogućnost da, tako reći, “bilo tko” stvori valutu. Jedino što mu treba je povjerenje korisnika valute u tu valutu, odn. motivacija da je počnu koristiti. Ne treba mu ogroman novac potreban za izradu materijalne “mjenice”, niti mu treba središnja infrastruktura koju bi trebao braniti. Ali mu treba kritična masa korisnika i njihovo povjerenje u taj sustav. A povjerenje je, uostalom, ključ svake trgovine.

Vidi i:

1 Like

I mene ovo zanima pa bih zamolio sve koji koriste da ostave neke savete iskustva uputstva itd…

Ja ne koristim, iz razloga što ne vidim korist. Čitao sam nešto o ovome i zvuči zanimljivo ali trenutno nemam niti jedan razlog da se tamo registrujem.

Ja sam se s ovim htio odavno baviti međutim pročitao sam da troši više struje nego što zaradiš, sada jeli to istina ili ne neznam, ali nekoliko ljudi je to reklo na raznim forumima. Još vam Java treba za rudarenje, da java koja ima 101 poznati i nepoznati exploit…

Moram priznati da što više čitam o Bitcoinsu, to sam više fasciniran… a ono što me najviše fascinira je to što se uopće ne zna tko je stvorio Bitcoin i kako se taj val pokrenuo!

Wikipedia:

The concept was introduced in a 2008 paper by a pseudonymous developer known only as “Satoshi Nakamoto”

Genijalno, misteriozno… revolucionarno? Bit će zanimljivo pratiti… a možda si i kupim koji coin, nekako ne vjerujem da će balon tako skoro puknuti (zanima me što će se dogoditi kad ga online kladionice/kazina uvedu kao opciju plaćanja i isplate).

Edit: Ako ima netko ovdje nekog da prodaje Bitcoinse za kune, nek mi se javi… da ne moram slati wire :slight_smile:

Sad baš razmišljam… što ako bi se rudarilo na jeftinim, recimo Hetzner serverima, umjesto na kućnom kompu? Jel bi se to isplatilo? Može netko baciti računicu koliko se može zaraditi s jednim prosječenim serverom kada bi rudario 24/7?

Malo Googleaj, čini se da svi izvori pokazuju da su CPU-ovi pregaženi za redove veličine, tj. da je čak vrlo izgledno da nikada ne pronađeš ništa.

Znaći bitcoinsi se mogu kupit stvarim novcem i sa njima trgovati ali samo tamo gdje ih prihvačaju? Uz to su i nešto kao dionice, ako im vrijednost raste kasnije ih se može prodat za stvarni novac?

Da samo što izgleda da moraš imati “strojinu” od PC-a kako bi mogao nešto zaraditi

Ovo nije dobra usporedba. Slično kao što euru može porasti ili pasti vrijednost u odnosu na dolar, odn. bilo kojoj valuti u odnosu na neku drugu, tako su i bitcoini samo još jedna valuta. Vrijednost te valute u odnosu na druge se određuje posve slobodno na valutnom tržištu, tj. određuju je oni koji bitcoinove imaju i prodaju.

bitcoin je stvarno fascinantan. postoji i nacin da se zaradi preko sajtova jer zarada kopanjem nije bar meni isplativa. Problem kod sajtova je sto kopaju ljudi koji vam dodju na sajt ali moraju preko plugina aktivirat javascript u koji je smjesten miner. Opterecenje se prebacuje na korisnika kao i rad njegove graficke i njegova struja. Cesto hostin pravi problem jer je nesta poremeceno i optereceno pretjerano kad se ukljuci taj kopac. Moja ideja je preko blogera da zaradjujem jer me bas briga za googlov hosting. Kopanje preko javaskripta je sporije. odje ima taj vrag koji se ubaci na sajt http://www.bitcoinplus.com/miner/embeddable dio se dijeli sa gazdom sajta i nemam pojma koliko je pouzdan sajt i da li bi se sve to isplatilo.
evo nekog ako zanima domaca stranica o bitkoinu http://www.bitcoinbalkan.com ima i mjenjacnica. ima jos jedna ili svije solidne domace stranice o bitkoinu.

Bože, bože…kuda ovaj svijet ide. Neću reći ka lošem, dapače…ovo su možda genijalne stvari ali možda i velike zamke za čovječanstvo. U svakom slučaju čarobno :slight_smile:

E sad…onaj tko je osmislio bitcoine nije mogao biti mali igrač (barem mi se tako čini), uglavnom tko god da on bio, postavlja se pitanje kako je stekao povjerenje. I kako garantira da nema manipulacije?

Malo sam googlao i ono što sam shvatio: To rudarenje je zapravo rješavanje jednog opakog kombinatoričkog problema,za svaki pronalazak nekog n rješenja se “izrudari” novčić, (tj 50BTC ak se ne varam). Zanimljivo je da težina tog kombinatoričkog problema ovisi o faktoru kojeg predstavlja broj kopača. Što bi reklo da više kopača znači istovremeno i manju šansu za pronalazak “zlata”, haha…kako genijalno.

E sad, nisam ulazio previše u dubinu pa me zanima sljedeće:
Što onda pronađeni novčić predstavlja?? Kod materijalnog novca je to papir koji je teško krivotoriti, nije valjda ovdje dokaz za novčić, zapis koji predstavlja n-to rješenje problema???

ja koliko sam shvatila nema nikakvog trga, nema nikakvog koda, nikakvog rjesenja, rudarenjem se izvlaci dio bitkoina koji je rjesenje nekog zajebane matematicke operacije (valjda) i u novcaniku koji imas na kompjuteru se puni svota za iznos koji je iskopan. izgled bitkoina se ne moze vidjeti. Valjda sam u pravu. i ja sam dugo pokusavala da vidim kako izgleda da li je to neki kod tipa 54jkkrr4939fmjed53524rn53423 ili tako nesta.

princip je jednostavan za rad dobijas bitcoine bar je tako zamisljeno. njegova vrijednost je postala velika kada su ga poceli prihvatati ozbiljne firme kao WordPress. Ima masu firmi, kockarnica i ostalih koje omogucuju placanje bitkoinom. Ne znam kolko vam je poznata stranica na onionu koja se mogla naci preko tora silk roud. tamo se moglo kupiti droga sa bitkoinom i dugo je bila bas bas poznata stranica i narkomani svijeta imaju snimke na jutjubu dje placu sto su uhapsili vlasnika silk rouda i ne mogu vise kupovati drogu.
Kazu da je bitkoin upravo izmisljen zbog takvih stranica i ostalih bolesnih sajtova na toru i da je glavno sredstvo placanja tamo bitkoin.
evo lista cryptocurrencies ( ne znam prevest) http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_cryptocurrencies
Rudarenje sa obicnim kompjuterima se danas nikako ne isplati bar po meni, ali zato ko ima brdo posjeta, a malo zarade jos ako je na blogeru mozda ne bi bilo lose probar postavit kopač u javaskript pa da tudji kompjuteri kopaju za tebe, to je neka moja ideja koju ljudi koji se bave ovim odavno upotrebljavaju. Kasno smo se sjetili ukljucit se u ovu priču.
Evo da nastavim jos malo pricu, najvrednija cripto valuta to je taj prevod, poslije bitkoina je litekoin koji je osnovao lik koji se od nekih pocetaka pojave bitkoina bavio kopanjem i bio ucesnik a mozda i vlasnik najposjecenijeg foruma o bitkoinu. Mislim da je isti ili slican princip kao kod bitkoina. Na engleskom proof-of-work algorithm koji ti za rad daje dio litekoina. Pogledala sam listu ko sve prihvata litecoin i lista nije kratka, ali tu jos nema pravih brendova koji bi momentalno digli vrijednost litecoinu.

ps mogao si mi stilmaidene odgovorit na poruku koju sam ti poslala.

1 Like

mali dodatak sam dokucala eto tako

ovaj dio je priceless :smiley: narkomani svijeta ujedinite se :smiley:

Webmajstorima su poznate tzv. “hash” funkcije, poput MD5 (hrv. “digitalni sažetak”). Uzme se neki tekst, pa se vrlo brzo izračuna njegov hash. Tada se za identifikaciju umjesto teksta, može koristiti puno kraći hash (npr. umjesto da uspoređuješ cijeli tekst s nekim drugim da bi vidio jesu li isti, uspoređuješ puno kraće hasheve). Iako različitih tekstova ima beskonačno, a različitih hasheva puno, ali ipak konačno, smatra se da je statistički nemoguće da bi u praksi nastupila situacija da dva različita teksta daju isti hash. Zato su u praksi hashevi zamjenjivi s bilo kakvim tekstovima.

Osnovna i kriptografski ključna značajka hasha je da je praktički nemoguće iz hasha odrediti originalni tekst iz kojeg je nastao.

Kako nastaje bitcoin? Zamislimo hasheve u njihovom binarnom zapisu, nule i jedinice. Zamislimo da zadamo slijedeći zadatak: “pronađi bilo kakav tekst čiji MD5 hash ima kao prvu znamenku binarnog zapisa nulu”. Pošto prva znamenka može biti samo nula ili jedan, takav ćemo tekst naći u roku odmah, u prosjeku nakon jednog ili dva pokušaja. Ostale znamenke nisu bitne, bitno je samo da je prva 0. U tom trenutku smo pronašli jedan bitcoin. Zadatak otežavamo tako što povećavamo broj početnih znamenki koje moraju biti nula. Slično kao i s onom pričom o žitu i šahovskoj ploči, gdje je kralj obećao dati onoliko zrna žita koliko treba da se ploča popuni tako da se na svako slijedeće polje stavi duplo više zrna nego na prethodno, pa je ispalo da na svijetu nema toliko zrna pijeska koliko bi trebalo da se popuni svih 64 polja šahovske table, tako i ovakav zadatak raste eksponencijalno u težini.

Zapravo, upravo se na tome temelji cjelokupna današnja kriptozaštita - da je jednostavnim povećanjem duljine kriptografskog ključa moguće prestići svako tehnološko ubrzanje računala. Tim povećanjem težina kripitiranja raste linearno, ali probijanja metodom uzastopnih pokušaja eksponencijalno.

Dakle, bitcoin nastane kada nađeš bilo kakav tekst čiji hash ima nule na određenom broju početnih znamenki.

Jedina svrha ovog problema je da novi bitconi budu pravedno distribuirani (baš kao zlato koje se rudari), ali da s vremenom, kada kovanica bude dovoljno, priljev nove vrijednosti opada (tako nema inflacije, pretpostavljam).

Slično kao i današnja kriptozaštita, i sustav bitcoina, ovakav kakav je sada, će propasti u trenutku kada budu razvijena upotrebljiva kvantna računala. Naravno, razvojem kvantnih računala će nastati nova vrsta kriptozaštite, koja će biti posve neprobojna, jer će se temeljiti na samim fizikalnim zakonima (da bi se očitala zaštićena komunikacija, a da primatelj to ne detektira, bilo bi potrebno lokalno izmijeniti same prirodne zakonitosti). Moguće da bi i bitcoinovi onda mogli biti realizirani s nekim još boljim mehanizmom.

Što se krivotvorenja tiče, izvornost bitcoinova je također zagarantirana kriptozaštitom. Pojednostavljeni opis – bitcoin se pri svakoj transakciji mijenja na način da se njegova originalna vrijednost kriptira ključem prodavača i kupca. U konačnici, na serverima ostaju digitalni tragovi, informacije o putu novčića koje je moguće provjeriti. Ako bi netko kupio nešto s novčićem, pa onda isti taj novčić iskoristio ponovo da kupi nešto drugo (efektivno napravio falsifikat, kopiju novčića), stvorila bi se dva različia traga (jer prodavač sigurno ne bi bio isti kao prvi, pošto bi to samo značilo da je prodavač prodao dvije stvari u pola cijene). Protokol bitcoina nalaže da u takvom slučaju valja vjerovati onom tragu kupoprodaje koji je dulji. Efektivno, to znači dokle god u trgovini bitcoinovima sudjeluje više poštenih trgovaca, neko falsifikatora, falsfikati će biti prepoznati. Ovo je gotovo nužno, jer ljudi u većini trguju nekakvom valutom upravo zato što imaju više koristi od toga da čuvaju povjerenje u valutu, nego da izigravaju sustav. Zato uvijek ima puno više poštenih, nego falsifikatora. Dokle god je to tako, u sustavu bitcoina je statistički zanemariva vjerojatnost da bi pošteni trgovac primio falsificirani bitcoin, a da to ne detektira.

Realna je opasnost, kako se za sada pokazuje, u krađi “novčanika” nekom standardnom tehnikom “provale” u korisnikovo računalo (phishingom ubačeni trojanac i sl.).

2 Likeova

Evo prije par dana kada sam poceo pratiti je 1 BC vrijedio $200, a sad je na $222.97… Moram priznati da me boli ovo gledati, sad kad nemam gotovine za uloziti :confused: Ajmo pesimisti utjesite me, hoce li uskoro pad? :slight_smile:

Moras bit biser ko ja i sjedit na cudu love at the time, kad sam gledal u bitcoin i bil je oko 30 USD. Jos jedan ekspert potez nema kaj :smiley: