Ad prvo: možeš si misliti. Već si zaboravio priču s pšenicom? Ovdje smo o tome pričali. Kada su svi grlom u jagode počeli saditi pšenicu jer je godinu prije imala urnebesnu cijenu zbog suše.
Ad drugo: Srezano im je interventnih 40 lp po planu isteka intervencije. Ili misliš na rušenje cijene na tržištu, da im nitko nije objasnio da planske ekonomije nema već 20 godina u Hrvatskoj.
[quote=“CreatifCode”]Ja pijem domaće mlijeko kupujem ga od jednog mljekara po 4kn po litri.[/quote]Jedna stvar meni nije jasna, a ti ćeš znati.
Zar nije točno da mljekarne (Dukat, Vindija) moraju otkupljivati svježe mlijeko lokalno, tj. nema uvoza, jer se mlijeko brzo kvari. Tek poslije prerade može stajati, a i to tek neko vrijeme.
Ako onda Dukat i Vindija mogu rušiti cijenu mlijeka i biti mrtvi-hladni, ne znači li to da je ponuda sviežeg mlijeka jednostavno veća od potražnje?
A ako je ponuda veća od potražnje, ne znači li to da se zapravo proizvodi previše svježeg mlijeka, tj. da ima previše proizvođača?
Ne znači li onda - u konačnici - to naprosto to da je ovo što se sada dešava sila nad kojom nema pomoći: jednostavno, a to si i sam rekao gore, profitabilna proizvodnja mlijeka je ona u konfiguraciji manjeg broja proizvođača, s većim brojem krava. Hoće-neće, oni koji nisu profitabilni će morati svoja grla, zemlju i opremu prodavati onima koji imaju sredstva da prežive.
Znači, nije proizvodnja mlijeka (u litrama na dan) ugrožena uopće. Mlijeka se proizvodi i previše. Nego su pojedini poduzetnici došli pred bankrot zbog situacije na tržištu - uzrokovane prevelikom proizvodnjom. (Koja je prevelika jer su poticaji bili preveliki pa su uzrokovali da se proizvodi previše mlijeka.)
Subvencije, drugim riječima, nije potrebno povećavati jer mlijeka se proizvodi dovoljno i da ga se baca. Mogu se i smanjivati.
Oni koji traže povećanje poticaja zapravo traže da se ruši tržišna cijena mlijeka tako što će se tržište preplaviti viškovima.
Poticaji su glupost. Oni, ako žele preživjeti, trebaju svoje mlijeko izliti u rijeke i stvoriti manjkove, te rast cijena. (Farmeri, npr. spaljuju žito - klasični scenarij.) Ali, pogodi zašto to ne čine? Zato što i neki među njima samima (oni profitabilni) žele da se ovi drugi uklone s tržišta i prestanu rušiti cijene.
I to je to.