Mljekari i cijena

Bizarna mi je informacija da je bivša vlada povečala poticaje za poljoprivredu 4 puta, misleći time da će se proizvodnja hrane povečati barem 4 puta, vjerovali ili ne, ona je pala za 10%. Što reći na to, još jedan izvor za krađu.
Ne kužim otkud nekom pravo da ljudima blokiraju cestu i da im se to tolerira, zamislite da ja parkiram auto na glavnu cestu u gradu i tako zaustavim promet, pa zaslužio bi da me ljudi prebiju na mrtvo ime, a njih još žale tamo.

Te ljude je vlast,neka bivša koja je prvi put uvela poticaje naučila da dobivaju bezpovratni novac i od tada kad god bude smanjenje poticaja ili ga uopče nema dolaze prosvjedovati. Žena bacila preko 1000 litara mljeka umjesto da je podijelila sirotinji ovo vam sve govori. Na vijestima je bilo kako je jedan mljekar rekao kako oni žele sve kako je u EU (navodno tamo dobivaju više love),a jedna se žena našla (koja nema veze s mljekom) i kaže i ja bi mirovinu iz EU. Prije su ljudi dijelili traktore, našlo bi se 2 i više ljudi i kupili zajednički traktor i uštedi se veliki novac, ali čovjek ko čovjek on mora imati nešto što je 100% njegovo… Ako dobivaš nešto što nemoraš vratiti i država ti to smanji ili ukine što se imaš žaliti? budi sretan što si išta dobio i gotovo. Oni su naučili na te poticaje, oni su naučili ako se skupe i otiđu u Zagreb da će privuči hrpu pozornosti i da će tada vlast morati nešto srediti. Da sam ja ministar ja bi ih sve zatvorio u zatvor na mjesec dana i upravo tim ljudima koji su došli prosvjedovati ukinuo sve poticaje, pa će i ovi koji su im se mislili pridružiti na prosvjedu reči “bolje išta nego ništa”.

Mislim da se odgovor na pitanje zašto vlada ulaže u gubitaše krije u 4. dijelu teze koju navodi Milton Friedman:

A kada se propitaju razlozi takvih ulaganja, onda se dođe do magičnog pridjeva strateški. Tako brodogradilišta i željeznice imaju stratešku važnost. Meni je to ka da netko kaže da tumor u tijelu ima stratešku važnost. Ako su takve stvari uistinu od strateške važnosti, onda neka uspostave onaj 060 broj i mi Hrvati ćemo zvati i davati po 6 kn dok se ne riješe dugovi.

Strateska je vaznost u smislu da zaposljava puno ljudi, problem je nezaposlenosti i svi oni guraju stalno neka kratkorocna rjesenja nadajuci se da ce nekako i dugorocno nesto promjenit i da ce se po odredjenim uvijetima ljudi iz brodogradnje transformirat u neke druge djelatnosti. Problem je sto je to vrlo tesko postic i sto ne postoji neku uspjesan model za taj proces osim cekanja da vrijeme prodje i da generacije izumru, odnosno odu u penziju a nove odu u druge djelatnosti.

Zbog te navodne velike zaposlenosti ima i previše nezaposlenih (više od 300 000). Država ulaže u neprofitne, a onda oni potencijalni profitni niti ne mogu početi raditi.

Šta će im traktor, a mljekari su.
Vjerovatno za proizvodnju hrane. Ta proizvodnja hrane je uključena sa svim troškovima.
Dali oni mogu biti i konkuretni za proizvodnju stočne hrane i zašto im se taj trošak nadoknađuje ako ne mogu.
Koliko se tu novca izgubi jer netko kome je primarna djelatnost mljekarstvo proizvodi svoju hranu i zašto to treba nadoknadit.
Neznam šta im treba gnojivo, krave se ne gnojiju.

Bavim se prozvodnjom guma trebao bi novac za naftu, da od nafte napravim svoju gumu.
Mislim jel sam nešto tu krivo shvatio?

Danas su u večernjem izašle stvarno porazne činjenice i da je sam proizvodni proces uređen to se nebi događalo.
Zašto se ne pokuša srediti stanje već se pokuša zadržati isto a to je isplaćivanje više milijunskih poticaja, očito da tako nekome odgovara.
Dali je poticaj potreban zbog faktora na koji mljekari nemogu utjecati ili su oni glavni uzrok ili barem djelomični uzrok što trebaju toliko poticaja.

Milić je u svojem dokumentarcu gdje je putovao po svijetu došao na faramu i tamo se zadržao.
400hv kukuruza i dvije farme, svinja i koza ili mislim. 4 velika hrvatska poljoprivredna gospodarstva su potrebna da bi se mjerila sa jednom američkom obiteljskom farmom. To je bila neka banalna usporedba ali koliko je daleko od istine.

Ovi mlijekari misle samo na sebe . oni kazu da ne zaradjuju a svi voze auta i imaju kuce bolje nego ja. Nekazem da sam nesto bolji niti oni , ali kada bi oni digli cijene onda bi i mi kupovali po vecim cijenama , a to znaci jos vecu recesiju za sve.

Ja bi na problematiku gledao iz ovog kuta:

  • nas seljak trenutno moze napraviti litru mlijeka za 5kn, ne može jeftinije
  • EU seljak radi litru mlijeka za 2kn
  • nas seljak naravno propada, kao i sta bi svaki drugi biznis u toj situaciji
  • nakon sta nas seljak propadne, ovo mlijeko iz EU sada kosta 15kn

Pitanje je da li mi želimo ovo dopustiti?

[quote=“ilistes”]Ja bi na problematiku gledao iz ovog kuta:

  • nakon sta nas seljak propadne, ovo mlijeko iz EU sada kosta 15kn

Pitanje je da li mi želimo ovo dopustiti?[/quote]
Neće naš seljak propasti već će propasti oni koji ne mogu raditi mlijeko za 2kn.
Treba uračunati da u te dvije kune ide i amortizacija traktora i sl. stvari.
Znaći ne treba njemu cijena mlijeka od 3kn po litru da bi bilo isplativo proizvesti mlijeko već mu treba da bi mogao pokriti plaće, kredite, režije i sl. Zanima me koliki je stvarni troškok proizvodnje litre mlijeka.
I baratanje cijenom po lipi je takva glupost da je to nevjerovatno, onaj ko je uzeo traktor od 100 tisuća eura njemu treba cijena veća 10 lipa barem od onog koji ga je uzeo za 50 tisuća eura.
Pa kako se onda to generalizira.

[quote=“ilistes”]Ja bi na problematiku gledao iz ovog kuta:

  • nas seljak trenutno moze napraviti litru mlijeka za 5kn, ne može jeftinije
  • EU seljak radi litru mlijeka za 2kn

Pitanje je da li mi želimo ovo dopustiti?[/quote]

Moze mi netko objasniti zasto EU seljak radi za 2 kn a nas za 5 kn?

Ma joj da su ti mljekari malo pametniji lako bi riješili ovaj problem, ali imam osjećaj da je njima malo i do druženja na cesti.

Zašto bi mljekari PROLIJEVALI mlijeko kada se mogu organizirati, raspodjeliti i ljepo ispred svake trgovine dijeliti mlijeko i tako kupci nebi kupovali dukatova i zbregovova i sl. mlijeka prerađivača koji im i prvotno stvaraju probleme, al ne lakše je blokarati promet i čekati da netko drugi riješi njihove probleme.

[quote=“Marko_bweb”]Moze mi netko objasniti zasto EU seljak radi za 2 kn a nas za 5 kn?[/quote]Pretpostavljam iz niza razloga.

Primjerice, poljoprivreda i ovakvi poslovi su isplativi, ali dugoročno, nakon recimo 20 ili 30 godina. Kako nitko od njih nije uzimao/dobivao kredite na takve periode, sada imaju visoke rate. Drugim riječima, njihova komora, umjesto da pokreće revoluciju, treba tražiti načine da reprogramiraju kredite. Samo jedan mogući detalj, od stotina - proizvodnja mlijeka je poduzetništvo, bilo malo ili veliko.

Svaka normalna firma će, recimo, uzimati auto isključivo na leasing - trošak leasinga od par tisuća kuna je redovita “režija” koju firma mora moći zaraditi. Ili ne treba niti postojati. Čim auto izađe iz leasinga, prodaje se ili vraća leasing kući, a uzima novi. Takav auto ima minimalne troškove održavanja (jer je novi) za fiksnu “režiju” leasinga. (Npr. ljudi se često bune zašto Vlada i državna tijela kupuju samo skupe aute, ali zapravo je dugoročna računica ovdje u igri.)

Postoje hrpe stvari na koje u poslovanju čovjek mora naići, naučiti, uskladiti svoj posao s tržišnom realnošću. Koliko je proizvođača to u stanju?


Ključan problem ovdje je što se proizvođače mlijeka percipira kao “radnike” ili “seljake” - nekakav nezaštićeni “donji sloj”. Ono što je kontadiktorno tome je da netko tko ima pogon koji ostvaruje više stotina tisuća kuna prometa godišnje, pa do više milijuna kuna prometa, jednostavno ne može više biti u kategoriji “nezaštićenog građanina” i “socijalnog slučaja”, pa ma kakva mu konačna dobit ili prihod bio - makar mu na kraju mjeseca ostalo i manje od minimalca ili čak ostao bez plaće. Naprosto, svaki proizvođač mlijeka je poduzeće, firma.

Od kada se to na nekoga tko prometuje milijun kuna ne primjenjuje klasifikacija “poduzetnika”?

Jedna je stvar na državnoj grbači imati radnika u brodogradilištu koji ima “promet” od 12 x njegova bruto plaća. Druga je stvar imati na grbači “seljaka” koji ima promet od milijun kuna.

Neki od kolovođa ovog prosvjeda primaju samo na temelju subvencija više milijuna kuna - to sve ode i potroši se na proizvodnju, ali to govori o veličini tog poduzeća: kako taj gazda napravi posla samo za milijun kuna subvencija? Ili tako da zapošljava radnike na polju / u štali (znači, nije on nikakav radnik, nego gazda) ili tako da ima modernu i skupu mehanizaciju (znači nije on nikakav radnik, nego industrija).

Pa dolazimu u bizarnu i paradoksalnu situaciju da poduzeća koja imaju promet milijun kuna i zapošljavaju 5 ljudi, a ne mogu isplatiti plaću idu u stečaj i radnici podižu tužbu zbog neisplaćenih plaća, a poduzeća koja zapošljavaju 2 čovjeka bivaju kategorizirana kao nekakvi “socijalni slučajevi”. Pa koja je to ekonomija, koja je to nesuvisla logika? Jer inače će nam “propasti proizvodnja mlijeka”. Pa neće ljudi zaboraviti kako se hrani krava, za ime svijeta.

Mislim da još nitko nije spomenuo jednu bitnu činjenicu:gotovo da nema ijedne iole razvijene zemlje u svijetu koja ne subvencionira proizvodnju hrane a jedan od osnovnih razloga je da se time u biti potpomažu najsiromašniji slojevi društva koji gotovo sve svoje prihode troše na hranu. Problem je nastao onoga trena kad je taj isti svijet postao jedno globalno selo gdje su svi u mogućnosti trgovati sa svima pa sad imamo situaciju da su u “ravnopravnoj” tržišnoj utakmici oni koji dobijaju 100 eura poticaja po hektaru i oni koji dobijaju 400 eura a da ne nabrajam sad ostale uvjete koji utječe na proizvodnju.

E sad,trebamo li mi poticati svoju proizvodnju hrane ili postati ovisni o uvozu? Po meni brodagradilišta nam nimalo ne bi nedostajala ali da se dovedemo u situaciju da nas netko sutra bude u prilici ucjenjivati sa osnovnim živežnim namirnicama ta ideja mi se nimalo ne sviđa.

[quote=“iggysick”]
E sad,trebamo li mi poticati svoju proizvodnju hrane ili postati ovisni o uvozu? Po meni brodagradilišta nam nimalo ne bi nedostajala ali da se dovedemo u situaciju da nas netko sutra bude u prilici ucjenjivati sa osnovnim živežnim namirnicama ta ideja mi se nimalo ne sviđa.[/quote]

Mislim da se manje svi mi slažemo da treba poticati no problem je u novcu.
Ako danski poljoprivrednik izvozi pšenicu za manju cijenu nego hrvatski, a uzmimo da je plaća jednog poljoprivrednika u danskoj barem 15000kn (bruto 30000kn) a u hrvatskoj 3000kn (bruto 5000), onda se moramo pitati zašto cijena rada ne utječe na cijenu.
Mislim da utječe ili bi trebala utjecati.

I da prosječan građanin može vidjeti i osjetiti korist od subvenije bilo bi drugačije. Plaćamo subvenciju za mlijeko a ne možemo vidjeti kuda novac ide i mislim da se ne treba zvati Albert da se opere novac od subvencija u poduzetničko nedifiniranom području zvanom poljoprivreda.
Da postoji veća transparentnost mislim da bi ljudi imali više razumjevanja.
No kad je jedan saborski zastupnik tražio od ministra da mu dade na uvid potrošnju ministarske kartice, on je odgovorio da neda. Zašto bi on to učinio.
No u takvom društvu uvijek će se narod osjećati izigranim pa makar i novac se pošteno potrošio.

[quote=“gorrc”]Mislim da se manje svi mi slažemo da treba poticati no problem je u novcu.
Ako danski poljoprivrednik izvozi pšenicu za manju cijenu nego hrvatski, a uzmimo da je plaća jednog poljoprivrednika u danskoj barem 15000kn (bruto 30000kn) a u hrvatskoj 3000kn (bruto 5000), onda se moramo pitati zašto cijena rada ne utječe na cijenu.
Mislim da utječe ili bi trebala utjecati.[/quote]

Nisam stručan za to područje ali sam malo pratio situaciju baš zbog ovih prosvjeda i evo kaj ti ja kao laik mogu reći. Da,cijena rada bi trebala utjecati na cijenu finalnog proizvoda no onda dolazimo do problema strukture poljoprivredne proizvodnje kod nas i “vani”. Kod nas su to sve većinom bila mala gospodarstva koja su svaštarila a samo je jedan jako mali dio proizvođača bio u nekom EU prosjeku. Recimo za proizvođače mlijeka u RH neki prosjek je 2,9 krava a u EU 17,3!

PROSJEČNA EUROFARMA PROIZVEDE 14,5 PUTA VIŠE MLIJEKA NEGO HRVATSKA

Naša država je nastojala podići broj većih farmi a samim time i prosjek krava po proizvođaču da bi računica bila isplativa te je poticala ljude subvencijama da grade farme i kupuju i traktore i zemlju a to su radili kreditima koji su daleko skuplji nego u EU i time još više poskupili proizvodnju.

A sasvim je druga priča koliko se ljudi ubacilo u poljoprivrednu proizvodnju samo radi izvlačenja novaca od poticaja i njih treba odvojiti od priče koliko je isplativ taj posao a običan građanin vidi korist od subvencija na po cijeni u dućanu. Nebitno da li je mlijeko domaće ili iz uvoza jer je i uvozno subvencionirano i to još i više nego domaće jer se i izvoz dodatno subvencionira.

Ovo dovoljno govori o kakvim se likovima ovdje radi:

to sam baš mislio postati, vidio na net hr

[quote=“iggysick”]
A sasvim je druga priča koliko se ljudi ubacilo u poljoprivrednu proizvodnju samo radi izvlačenja novaca od poticaja i njih treba odvojiti od priče koliko je isplativ taj posao a običan građanin vidi korist od subvencija na po cijeni u dućanu. [/quote]

Ako se uzme omjer prosječne plaće/cijena mlijeka onda se ne vidi prevelika koristi. Jer cijene mlijeka su manje kunu nego u Austriji a tamo je prosječna plaća do 1000 eura veća.
Stime da je stvarno teško odrediti kolika je “prava” prosječna plaća u razvijenim zemljama jer one u većini slučajeva nemaju minimalne plaće pa ima dosta dobar broj zaposlenih koji ruše prosjek, no tu su direktori i njihove plaće da naprave statistički balans.

No cijeli proces stavljanja mlijeka na stol potrošaču je skuplji, prodavačica je više plaćena, vozač je više plaćen, cijeli proizvodni proces ima radnike koje su više plaćeni. Mislim da je čak i sam benzin skuplji.
Kako onda konačan proizvod može biti 1kn skuplji?

Može, a zašto, jer proizvodu više mlijeka po kravi.

Jel se našim mlijekarima isplati proizvoditi više mlijeka po kravi. Pa ne. Više mlijeka po kravi znaći manje subvencije. Zar ne?
Više mlijeka po kravi znaći više ulaganja, više rada, kvalitetnija hrana, kvalitetniji nadzor od trećih strana (veterinari), obrazovani i skupi radnici, više ulaganja u tehnologiju.
Više mlijeka znaći puno više troškova na koje se ne može direktno utjecati već se novac mora dati drugom u ruke.
Eto surfao malo po webu, hrana je u direktnoj vezi sa time koliko krava može dati mlijeka.
Dali je jedan prosječan mlijekar osposobljen da proizvode kvalitetnu hranu ili ju kupuje po selu na crno i sam spravlja?

Da bi hrvatska farma dostigla razinu europske naš mljekar se mora (karikiram) oprostiti od 1.10kn po litru mlijka na troškove nad kojima nema utjecaj (hrana, znanje, tehnologija). A ovako on radi što želi, troši gdje želi, proizvede 14 puta manje ali novac je potrošen tamo gdje on htio i na način na koji je htio.

Novinari, novinari…
Između ovih mljekara i ministra stavljam znak jednakosti. Mljekari dobili ogromne poticaje i utukli u Deere i terence, Ministar dobio poticaje za šljive, kasnije prodao šljiviik a šljiva nigdje. Čak bih više potencirao Ministra, sam kaže da je digao poticaj na šljive za čije je sadnice bio uvoznik, ali ne zna što je sa šljivama jer ih je prodao.
Novinari i logika:

Belgijski mljekar proizvede 45000 l mlijeka sa 230 živih i jednom umjetnom kravom. Koliko belgijska krava daje mlijeka

[quote=“poros”]

Belgijski mljekar proizvede 45000 l mlijeka sa 230 živih i jednom umjetnom kravom. Koliko belgijska krava daje mlijeka[/quote]

5 milijuna kuna kredita ima koji vraća.
Jel postoji negdje na svijetu mlijekar koji nije pod kreditima?
Mislim da krajem prošlog stoljeća (80-ih) bio problem sa previše mlijeka na tržištu, pa gdje su ti mlijekari koju su poslovanje izgradili krajem prošlog stoljeća i nisu kreditno opterećeni. Izgleda da ne postoje ili mudro šute i beru vrhnje.