Pa ne kupujes valjda jednu po jednu stvar pa ovdje prodajes, kupis ih vise pa zamjenis za ispravnu. Takodjer, kada vracas nemoj vracati jednu po jednu nego npr. 10 odjednom.
Kupuj kvalitetnije stvari koje se nece odmah kvariti.
Jbg. sve si to moras uracunati u troskove posslovanja, to i jos 100 drugih stvari, a sve financiras iz marze. Znaci nije da nesto kupis za 10, prodas za 20 i sad je tih 10 razlike tvoje. Tvoje je ono sto ostane kad poplacas sve troskove, poreze i namete. To je onda mozda 5, 3, 0 ili -2, ovisno o tome kako si poslozio poslovanje.
1.Da li sam ja dužan izdat pismenu garanciju na Hr jeziku za taj proizvod ili je to nebitno tj.da li na svom web shopu moram imat istaknuto koliko koja stvar ima garancije?jer neke stvari imaju 1god neke dvije.
2.Da li račun koji dobim u eurima pretvaram u kune i po kojem tečaju da bih ga uveo kao ulazni račun u obrt?
3.Da li sam ja dužan ako imam djelatnost trgovine iskljucivo preko pošte i interneta držat robu u skladištu ili mogu npr privremeno u autu ak mi se ne da ic do skladista odnosno da li mi moze doc inspekcija i ic brojat robu u skladište? jer skladiste mi je 15km udaljeno i neku robu bi drzao u sjedistu obrta.
1 - da dužan si, žig i potpis isto s datumom. (ako nisu ukinuli žig) Na siteu navedes da je garancija toliko i toliko, ali ako uz proizvod ide garancija, onda si dužan dati pismenu garaniciju zajedno s proizvodom. I uputu kako radi na hrvatskom. I trebas imati onu izjavu o sukladnosti ili tako nesto, ne znam sada na pamet kak se zove
2 - vjerojatno po srednjem, za tako nešto se savjetuj s knjigovođom, to ti je najpametnije
3 - vjerojatno da. gledaj, ima ona fora ako se bavis posredovanjem, dropshipping ili stavec, ne moras jer fizicki roba i ne ide kod tebe, vec od tvog dobavljaca kupcu. Ako to nije slucaj, onda da. Robu moras drzati u skladistu sa MTU. To ti je po zakonu. Vjerojatno se ne drze svi zakona u potpunosti, pogotovo mali shopovi. Mislim, ne idu inspekcije svaki dan u kontrolu.
U autu mozes drzati, ali da to inspekcija ne zna.
E sad, ako imas u najmu neko skladiste i tak nesto, kazes da tam odes svaki dan po robu ili tak nesto. Po zakou ti vjerojatno moze doci brojati robu, ali ne znam da je to bas tako cesto, vjerojatno ako te ulove u kakvim muljazama s racunima ili sta ja znam
1.žig je ukinut 2013 godine ako se ne varam,a potpis u zivotu nisam dobio od nijednog web shopa,a kupio sam preko 300 proizvoda, pismenu garanciju sam jako rijetko dobivao, od stranih web shopova nikad,a od naših 1 od 10 tako da bi ja bio jedan od rijetkih koji bi davao pismenu garanciju.Te informacije misliš da su takve ili si negdje pročitao u zakonu? jer ja tražim po netu i nigdje nema precizirano sta trgovac mora imati i dati.Znam da moram dati garanciju ali nigdje ne piše da mora bit pismena na papiru na Hr.
3.Nemam posredovanje imam trgovinu preko poste i interneta i bio sam u uredu za gospodarstvo i moram imat skladiste od 6m2 sa mtu i to nije nikakav problem, problem je u tome sto mi je skladiste 15km daleko jer bliže nisam mogao naci, a da zadovoljava mtu i onda bih morao svaki dan putovat 30km da uzmem stvar koja kosta 10kn. To bi znacilo da bih ja trebao iz sjedista obrta putovat sa inspekcijom do svog skladista brojat robu… mislim glupost, ne znam kako je to u praksi zato bih htio da se javi netko tko ima web shop i radi vec par godina.
Mozda su ova pitanja nekome cudna i glupa ali ne zelim da zbog takvih sitnica dobim neku kaznu da do kraja zivota plaćam,a obrtom odgovaras svojom imovinom.
Proizvođač/Uvoznik/trgovac određuje jamstvene uvjete, a tim uvjetima se definira pod kakvim okolnostima vrijedi jamstvo i u kojem roku. Jamstvo zakonski obvezuje po uvjetima po kojima je dano, ako je dano. Dakle jamstvo nije obavezno, ali ako daješ jamstvo onda se moraš držati onoga što si napisao u uvjetima.
S druge strane obavezna je odgovornost za materijalne nedostatke u trenutku prijelaza rizika na kupca (trenutak prodaje) i tu odgovornost možeš isključiti samo kada prodaješ pravnim osobama. Uvjeti jamstva ne trebaju biti navedeni na web stranici ali zato je zakonski propisana obaveza obaviještavanja o odgovornosti za materijalni nedostatak.
Račune plaćaš isključivo preko računa (ne gotovinom) i to u kunama koje se konvertiraju u EUR-e u za tebe nepovoljnijem tečaju. Knjigovodstveno se roba zadužuje po srednjem tečaju HNB-a. To ujedno znači da svakom kupnjom gubiš na razlici u tečaju jer poreze (porez na dobit, pdv, itd) plaćaš i na tu tečajnu razliku. Ne znam koliko si upoznat s međunarodnim bankovnim naknadama ali kada pravna osoba plaća na bankovni račun koji je izvan Hrvatske, naknada banke je minimalno oko 150 kn po transakciji kada se radi o manjem iznosu, a i više ako je veći iznos.
Nije bitno na koji način prodaješ robu nego imaš li skladište uopće ili ne.
Ako robu kupuješ u istom trenutku kada je prodaješ (ulaz robe ima isti datum i vrijeme kao i izlazni račun, ne zadržava se na skladištu niti fizički niti papirnato), onda nemaš skladište jer je to tranzitna prodaja.
Ako imaš robu koju si kupio za lager, onda tu robu trebaš držati na skladištu za koje imaš zadovoljene minimalne tehničke uvjete, a to svakako ne može biti auto. Da, inspekcija ti može doć kontrolirati skladište, izbrojati koliko imaš nekog proizvoda i to usporediti s količinom koja treba biti na skladištu prema robnim dokumentima.
Ne moraš dat garanciju uopće, ali tko će ti kupiti robu za koju nemaš garanciju? S druge strane kao što sam ti gore već napisao, imaš odgovornost za materijalni nedostatak.
Kada unosiš robu iz EU onda od troškova imaš:
transport
troškove bankovne transakcije (oko 150 kn je minimalna međunarodna bankovna naknada za transakciju u bilo kojem iznosu, a kada je veći iznos transakcije u pitanju onda naknada može biti i 500 kn i 1000 kn ili više)
tečajne razlike
naknadu za ambalažu koja se plaća po kg
naknadu za baterije i sve uređaje koji sadrže baterije (cca oko 10 kn po bateriji)
naknadu za elektronički otpad (po težini proizvoda se računa)
ostale ekološke naknade ovisno o tome što misliš unosit (dao sam primjere za elektroniku jer si gore spomenuo za se o tome radi)
Da, ako trebaš proizvod vratiti negdje natrag zbog reklamacije, to će te koštat toliko koliko si napisao pa i više (ako je teže), ali zato se ne unosi mala količina robe, nego naručiš kontenjer ili kamion robe pa se onda svi ovakvi troškovi (uključujući i troškovi povrata reklamirane robe) ‘utope’ u prodajnoj količini. Na kraju svega, količina nabavljene robe ti određuje hoćeš li bit u minusu, na nuli ili u plusu. Ako je premala količina u pitanju onda ti nikakva marža neće pomoć.
Obrtnik je fizička osoba u smislu odgovornosti za obveze iz obrta, ali za bankovni račun koji se mora koristiti vrijede isti uvjeti kao i za pravne osobe. Što se tiče plaćanja preko paypala koji je povezan s poslovnim bankovnim računom i s njega skida, tada nema bankovne naknade (osim ako nije drugačije ugovoreno s kartičarskom kućom banke) ali transakcija promjene kuna u eur će se izvršiti po još nepovoljnijem tečaju pa onda to dođe na isto. S druge strane paypal uzima naknadu onome tko prima novac 5-6% pa taj tu naknadu uračunava u prodajnu cijenu koja je prema tome skuplja u odnosu na onu koja bi bila kod bankovne transakcije.
Naknade za EE otpad:
na istom linku se nalaze i informacije u vezi naknada za baterije, ambalažu i ostalo
Nije 6% nego 2.9% tako pise na službenim stranicama.Znači koju god robu da kupim plačam naknadu za ambalažu ,a ako kupujem elektroničku robu onda jos i za elektronički otpad? znači dvije naknade? a tko to važe i gdje? nosim robu negdje da se izvaže kilaža? vadim elektroničku robu iz ambalaže i vazem samo ambalažu? mislim to meni nista nema smisla. Ja stvarno ne razumijem da nigdje ne moze bit napismeno sta jedan poduzetnik mora imati ili napraviti da bi imao web shop od a do ž.Ja nisam uvoznik jer uvoza nema u eu.
Ovo sve donekle drži vodu samo u slučaju kada se radi o prodaji usluge (kao npr izrada weba), odnosno kada ne postoji trošak.
Kada se radi o prodaji materijalnih proizvoda onda to izgleda ovako:
• Ako si u sustavu PDV-a, nabavna cijena proizvoda je 3.000,00 kn + PDV (3.750,00 kn), dodaješ 40,00 kn + PDV maržu i prodaješ kupcu za 3040,00 kn + PDV (3800,00 kn), zaradio si 40,00 kn. Ako kupac nije u sustavu PDV-a onda ga tvoj proizvod košta 3800 kn. Ako je kupac u sustavu PDV-a onda ga tvoj proizvod košta 3040 kn (jer mu se PDV vraća/umanjuje).
• Ako nisi u sustavu PDV-a, nabavna cijena proizvoda je 3.000,00 kn + PDV (3.750,00 kn), odnosno za tebe je nabavna cijena 3750,00 kn jer ti se PDV ne umanjuje niti vraća; zatim dodaješ 50,00 kn maržu i prodaješ kupcu za 3800,00 kn. Zaradio si 50 kn jer nisi u sustavu PDV-a. Ako kupac nije u sustavu PDV-a onda ga tvoj proizvod košta 3800 kn isto kao u prethodnom slučaju. Međutim ako je kupac u sustavu PDV-a onda ga tvoj proizvod košta 3800,00 kn umjesto 3040,00 kn + PDV.
Iz toga proizlazi da nisi konkurentan jer ćeš bit preskup svakom kupcu koji je u sustavu PDV-a, pa u praksi nećeš zaraditi onih 50 kn jer takvi kupci će kupovati kod onoga tko je u sustavu PDV-a i tko ima puno jeftiniju osnovicu.
2,9% - da, ako imaš mjesečni promet preko paypala 100.000,00 USD. Imaš li?
Ali i da imaš, opet ta naknada nije točna/konačna, jer na službenoj paypal stranici je navedeno da konačna naknada ovisi o konkretnim bankama i o tome u kojoj je državi platitelj a u kojoj prodavatelj. Također uz naknadu u postotku imaš i fiksnu naknadu. U praksi po nekom prosjeku ukupna konačna naknada ispada oko 5-6% kao što sam napisao.
Iako nisi uvoznik, nego unosnik (nabava robe koja dolazi izvan EU se zove “uvoz” a nabava robe koja dolazi iz druge EU države se zove “unos”), u smislu plaćanja naknada za gospodaranje otpadom to je potpuno svejedno, u oba slučaja plaćaš iste naknade i obavezan si provoditi jednaku proceduru.
[quote=“lionking2208, post:49, topic:34632, full:true”]
Znači koju god robu da kupim plačam naknadu za ambalažu ,a ako kupujem elektroničku robu onda jos i za elektronički otpad? znači dvije naknade? a tko to važe i gdje? nosim robu negdje da se izvaže kilaža? vadim elektroničku robu iz ambalaže i vazem samo ambalažu? mislim to meni nista nema smisla.[/quote]
Svaka naknada se obračunava posebno.
Što se zakona tiče, trebaš kvartalno ili mjesečno (ovisno o vrsti proizvoda) podnositi izvještaje o uvezenim/unešenim proizvodima na propisanim obrascima, u kojima navodiš koliko kg čega si unio.
Kako ćeš vagati to te nitko neće pitati, ali ako ti inspekcija to kontrolira onda se sve mora poklapati.
Možda to sve nema smisla, ali tako je, većina građana RH je izabrala ulazak u EU, a s EU je došla i EU birokracija, naknade i još dodatnog posla bez posla
Pa to i jest poanta ovoga što sam napisao, jer sam gore čitao raspravu o tome je li se isplati ili ne isplati baviti trgovinom preko obrta (izvan sustava PDV-a), pa je nevjerojatno da neki ljudi ne kuže besmislenost takve dvojbe kao niti besmislenost bavljenja trgovinom izvan sustava PDV-a
Meni su usluge glavna djelatnost, a trgovina bi bila sporedna. Kupaca imam to mi je najmanja briga uostalom kao da je problem otvorit jdoo i bit u sustavu pdva. Ako imas posla i novaca sve je lako,pdv je najmanja briga. Pocet radit i saznat kaj treba je nevjerojatno tesko u ovoj drzavi.
Jel moze sve te radnje obavit netko umjesto mene, recimo spediter?
