Dnevni izvještaji su bili u izvornom prijedlogu Porezne uprave, ali su primili puno flejma oko toga i i tvrdnje da dnevni izvještaj neće donijeti nikakve nove informacije Poreznoj, pa su odustali. S malom rezervom, tipa “vi ste rekli da nije potrebno, pa vam vjerujemo”. A ja sumnjam da je nekog bilo posebno briga što poreznoj treba ili ne treba. 
TEB je objavio kratki sažetak što i kako treba napraviti za fiskalizaciju, daje primjer izgleda broja računa, popisa poslovnica, internih akata koje treba donijeti.
Vidim da nas Slavko prca i dalje. Piše da će program morati imati certifikat za spajanje na web servis porezne uprave. Ali ne samo certifikat od FINE. Sam program će morati imati certifikat koji služi kao dozvola upotrebe, tj. softverska firma će dobiti certifikat od HNB-a. To znači da mi otpada opcija da ja sam napravim svoj program koji će se spajati na poreznu.
Zbog toga mi treba slijedeće:
Pošto izdajem jako puno računa, a svi su R1, treba mi program koji je prilagođen za te svrhe. Naime, većina programaima opciju da kad trebaš izdati R1, onda moraš kliknuti na unos novog klijenta, zatim se otvori novi prozor za dodavanje podataka o klijentu, zatim to snimiš, pa se vratiš nazad na izdavanje računa, bla, bla…
Meni treba nešto gdje ja na istoj formi (prozoru) imam mogućnost unosa podataka o kupcu (ime, prezime, adresa, grad…) i da na tom istom prozoru dodajem artikle koje mu naplaćujem. Ona prva opcija je jako nezgodna ako moram izdati pun qrac i 800 R1 računa.
Znate li neki program koji radi ovako, a da valja. Pritom me ne zanimaju preporuke programa koji je “dobar” zato što ga radi nečiji prijatelj ili rođak, nego program od renomirane softverske firme?
Unaprijed hvala na preporukama. Ovo će pomoći svima nama koji vodimo trgovinu preko pošte i interneta.
Ha, ha, ha. 
To je, naravno, glupost koja nastaje kada novinari jedni od drugih prepisuju, pa dolazi do efekta znanog kao “pokvareni telefon”. Imaš službeno mjesto za informacije o fiskalizaciji, pa provjeri tamo.
Inače (govorim ovo općenito) glupost se uvijek prepoznaje po svojim obilježljima neutemeljenosti u realnosti. U ovom slučaju su ta obilježja slijedeća: HNB ne može niti u najluđim snovima izdavati bilo kakve certifikate jer certifikate može izdavati samo institucija koja se je u skladu sa zakonom registrirala kao izdavatelj certifikata, a to je trenutno u RH samo FINA; zatim, teško je uopće početi opisivati koliko je dovoditi HNB u vezu s tržištem i poduzećima koje nisu kreditne institucije krivo i proturječno ulozi HNB-a u sustavu vlasti. Ne bih u to sve ulazio sada, mislim da tko dva puta razmisli, mora to i sam shvatiti.
Čovjek se zapita da li takve dezinformacije stvarno puštaju neke tajne službe s ciljem širenja revolta i panike.
[quote=“tsereg”]Imaš službeno mjesto za informacije o fiskalizaciji, pa provjeri tamo.
(…) glupost se uvijek prepoznaje po svojim obilježljima neutemeljenosti u realnosti. U ovom slučaju (…) teško je uopće početi opisivati koliko je dovoditi HNB u vezu s tržištem i poduzećima koje nisu kreditne institucije krivo i proturječno ulozi HNB-a u sustavu vlasti[/quote]
Uglavnom, da zaključimo i potvrdimo to gore spomenuto načelo:
[quote=“Porezna uprava”]Dana 3. prosinca 2012. objavljen je Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom („Narodne novine“, broj 133/12), na osnovi kojeg se obveznicima fiskalizacije smatraju i ovlašteni mjenjači.
S obzirom na navedeno, ovlašteni mjenjači su pri otkupu odnosno prodaji strane gotovine obvezni izdavati račune, koji sadrže elemente propisane navedenim Zakonom.
Računalne programe za koje je Hrvatska narodna banka izdala certifikate na osnovi Zakona o deviznom poslovanju („Narodne novine“, br. 96/03, 140/05, 132/06, 150/08, 92/09, 153/09 i 145/10) ovlašteni su mjenjači i nadalje obvezni koristiti.
Ovlašteni mjenjači su dužni otkup odnosno prodaju strane gotovine obaviti uz korištenje aplikacije koja omogućava fiskalizaciju transakcije te certificiranoga računalnog programa, pri čemu se obje aktivnosti obavljaju jedna za drugom.[/quote]
Dakle, bez da provjeravam – “certifikat” koji izdaje HNB nije “digitalni certifikat” poput onog koji izdaje FINA, već nekakva pismena isprava.
Nadalje, iz teksta objave se čita da mjenjači mogu koristiti kakav hoće program za fiskalizaciju, samo da ne mogu prestati koristiti one certificirane (u smislu - službeno ovjerene) mijenjačke programe.
Krivo smo se razumjeli. Nisam rekao da će HNB izdavati digitalne certifikate. Radi se o papirnatim certifikatima, tj. “dozvoli” za uporabu programa. To je pisalo na stranicama od porezne, a ne u novinama. Moguće da su shvatili da to nema smisla.
BTW, svejedno me zanima vezano uz gotova rješenja, ima li nešto pogodno za web-shopove gdje je svaki račun R1 račun, a većina kupaca su jednokratni kupci, tj. nisu neki poslovni partneri koji naručuju svako malo puste proizvode na svoje ime.
Ima li neki zakon koji bi spriječavao webshop da kreditne kartice idu prek firme u Sloveniji, a virmansko plaćanje ide prek firme u Hrvatskoj? 
usput
Fiskalizacijom protiv razvoja internetske trgovine u Hrvata | Netokracija
Ivane, teško pitanje. S jedne strane možeš koristiti PayPal za svoje poslovanje pa ispada da bi mogao koristiti i slovenski payment gateway. S druge strane, ako ti taj slovenski gateway ne šalje pare na transakcijski račun u HR, nego u SLO, onda to ne bi smjelo ići osimako se radi o poslovima za njihovo tržište. Ovo je naravno neslužbeno.
Nego, nisam siguran da će ti to išta pomoći. Ako ti prodaješ preko PayPala, a kupci su korisnici sa eBay-a, ti svejedno moraš izdati fiskalni račun. Neće te spasiti to što koristiš strani gateway. Jedino da osnuješ firmu u inozemstvu, tada je to druga priča.
firma u Sloveniji već postoji tak da s te strane nema problema, samo provjeravam da li postoji neki naš ludi zakon kojim bi mogli mahat zato jer eto malo ideš prek Slovenije malo prek Hrvatske, iako bi od 1.7. moglo sve ić prek Slovenije
Postoji zakon o porezu na dobit. Ako je porez na dobit u državi u kojoj si vlasnik firme manji, tadaa ovdje nadoplaćuješ dodatno. Plaćaš i hrvatski porez na dividendu, ukoliko si hrvatski rezident naravno. A kada si hrvatski rezident? Eeee, to je teško izbjeći. Ako si bio prisutan u HR 183 dana tijekom 2 kalendarske godine ili ako imaš ovdje nekretninu ili ako ti je obitelj ovdje, ako imaš neke posebne životne okolnosti i interese vezane uz HR, onda si porezni obveznik. Vrlo je to široko i teško za izbjeći. Ovo će ti bolje objasniti tsereg s obzirom da je on stručnjak za zakone. Svakako, prije nego pokušaš zawebati državu za porez dobro se informiraj da nebi bilo belaja.
Dakle, cilj je fiskalizacije da PU dobije podatke koji komplementiraju prijavljene porezne prijave. PU može do takvih podataka doći za promet koji se ostvaruje s transakcijskog na transakcijski račun. Za druge vrste prometa ne može, pa se izdavanje računa za sva ta sredstva plaćanja mora fiskalizirati.
Koliko sam ja ovo shvatio, ovdje bi gotovinske račune izdavala firma u Sloveniji, te potom taj novac doznačavala sa svog žirca na žirac firme iz Hrvatske. Ako PU ima uvid u taj promet, tj. ako je to promet s transakcijskog na transakcijski račun, te domaća firma račun izdaje toj firmi u Sloveniji (a ne krajnjem kupcu), onda ne vidim da to ima više ikakve veze sa fiskalizacijom, jer vuk je sit i koza cijela - PU zna da na tu lovu treba platiti porez, ne može se sakriti.
[quote=“tsereg”]Dakle, cilj je fiskalizacije da PU dobije podatke koji komplementiraju prijavljene porezne prijave. PU može do takvih podataka doći za promet koji se ostvaruje s transakcijskog na transakcijski račun. Za druge vrste prometa ne može, pa se izdavanje računa za sva ta sredstva plaćanja mora fiskalizirati.
Koliko sam ja ovo shvatio, ovdje bi gotovinske račune izdavala firma u Sloveniji, te potom taj novac doznačavala sa svog žirca na žirac firme iz Hrvatske. Ako PU ima uvid u taj promet, tj. ako je to promet s transakcijskog na transakcijski račun, te domaća firma račun izdaje toj firmi u Sloveniji (a ne krajnjem kupcu), onda ne vidim da to ima više ikakve veze sa fiskalizacijom, jer vuk je sit i koza cijela - PU zna da na tu lovu treba platiti porez, ne može se sakriti.[/quote]
Da na ovaj način je potpuno legalno. Problem je jedino ako s šalje kupcimau HR poštom, ali ako se radi o prodaju digitalnih proizvoda preko neta, onda to ide.
Samo u tom slučaju je još bolja shema otvoriti firmu na Sejšelima ili u Panami ili još par destinacija. Tada ne plaćaš ni PDV, nego samo platiš porez na dobit i porez na dividendu Hrvatskoj državi kad digneš pare. Ako zadovoljavaš uvjete nerezidentnosti, tj. ako si ispario iz države na duže vrijeme, onda ne moraš ni to platiti. Ali naravno,to igra samo ako zarađuješ vrlo jer u protivnom promjena mjesta življenja nema smisla. Može se otvoriti i offshore firma koja glasi na ime agenta i tada ti ne podižeš pare u svoje ime, nego u njegovo. U tom slučaju ne moraš ni mijenjati mjesto prebivališta niti platiti porez, ali to bi bilo previše bezobrazno prema onima koji plaćaju porez tako da ni to nema smisla.
Znači otvoriš firmu daleko, vršiš naplatu, a zatim tvoja hrvatska firma ispostavi račun stranoj firmi za usluge web promidžbe. Tako si pojednostavnio proces, a sve je po propisu.
[quote=“Dr_Ante”]Problem je jedino ako s šalje kupcimau HR poštom[/quote]Tko ima web-shop koji nema fizičku poslovnicu, a robu šalje kupcima poštom uz plaćanje pouzećem nije obveznik fiskalizacije. Ako, međutim, robu naplaćuje prije nego je pošalje, onda ipak jest obveznik fiskalizacije. Čl. 5. st. 1. tč. 5 Zakona, s time da treba pročitati tumačenje dano na stranicama za fiskalizaciju na PU, objavljeno 18. 12. (Svakako provjeriti točnost ovoga, kome je to bitno!)
Opet se vidi logika – kada poštar naplati u kešu, pošta uplati web-shopu sa svog transakcijskog na transakcijski shopa, nad čime PU ima nadzor. Naravno, poštar je dužan fiskalizirati svoj račun, ako je pošta obveznik fiskalizacije (ovisno tko je osnivač pošte – npr. principijelno gledano, Pošta ne bi trebala biti obveznik, jer joj je osnivač država koja ne plaća niti porez na dobit, niti porez na dohodak, dok DHL vjerojatno jest, jer mu je osnivač obveznik poreza na dobit).
Da, vidim, piše u poreznoj da nema u tom slučaju fiskalizacije. To je i logično jer kad pošalješ paket s otkupninom, onda je na paketu zakačena opća uplatnica. Kupac plati poštaru, a onda Hrvatska poštanska banka vrši uplatu na žiro račun firme.
Tu leži drugi zajeb. Ako vršiš naplatu odmah, primjerice prodaješ ljudima iz daleka i vršiš naplatu karticama, tada jesi obveznik fiskalizacije. Pitanje je što ako radiš jedno i drugo. Pitanje je da li u tom slučaju možeš imati paralelni sustav izdavanja računa, tj. da imaš jedan izgled računa i brojčanik za račune koji ne podliježu fiskalizaciji, a drugi za one račune koji podliježu fiskalizaciji. Recimo moj prijatelj većinu isporuka obavlja u tuzemstvu tako da radi s poštom, ali tu i tamo naleti neka narudžba iz daleka pa mora naplatiti preko payment gateway-a. Znači li to da on mora prolaziti proceduru prcanja s fiskalizacijom samo zbog tih malobrojnih narudžbi koje podliježu istoj?
Ako je netko obveznik fiskalizacije, onda je obveznik po svim svojim djelatnostima, tj. ne vrši se “parcijalna” fiksalizacija.
Koliko sam vidio, Zakon kaže da je djelatnost prodaje plaćanjem pouzećem preko posrednika izuzeta iz obveze fiskalizacije (makar obveznik bio platitelj poreza na dobit ili dohodak od samostalne djelatnosti i bez obzira kakvi su to računi - gotovinski ili ne) - dakle taj ne mora ne samo fiskalizirati izdavanje računa, već ne mora niti mijenjati izgleda računa, donositi interni akt niti sl.
Međutim, kako ja shvaćam, ukoliko taj obavlja još neku djelatnost, po kojoj jest obveznik fiskalizacije (odn. koja nije eksplicitno isključena poput ove), onda automatizmom jest obveznik fiskalizacije u cjelini, po svim djelatnostima. To znači da baš svi računi moraju izgledati i biti pobrojavani kako se zahtjeva od obveznika fiskalizacije, mora donijeti odgovarajuće internete akte i sl. A onaj tko jest obveznik fiskalizacije potom mora preko internetske veze fiskalizirati izdavanje svih računa koji su gotovinski (novčanice, kartice, …) – ali nisam siguran da li onda mora fiskalizirati izdavanje svih gotovinskih računa, bez obzira jesu li ti računi izdani u djelatnosti koja je oslobođena fiskalizacije, ili mora fiskalizirati izdavanje svih gotovinskih računa, osim onih koji su izdani u djelatnosti koja je eksplicitno oslobođena fiskalizacije.
No, u tvom specifičnom slučaju je odgovor sigurno DA. Čim izdaješ račune po bilo kojoj osnovi koja nije oslobođena fiskalizacije, moraš (a) baš sve račune izgledom i pobrojavanjem prilagoditi fiskalizaciji i (b) moraš fiskalizirati izdavanje baš svih gotovinskih računa, naprosto zato što ovi izdani u djelatnosti koja je oslobođena nisu gotovinski, pa je za njih irelevantno, pošto se njihovo izdavanje ionako ne treba fiskalizirati (čak i da djelatnosti nije oslobođena, ne bi se trebalo fiskalizirati izdavanje).
Znači, djelatnost kao takva je oslobođena fiskalizacije u smislu da onaj koji obavlja samo tu djelatnost ne mora mijenjati pobrojavanje računa i donositi interne akte – te račune ionako ne bi trebao trebao fiskalizirati, pošto nisu gotovinski.
Evo i moje pitanjce… ne valja čitati ove komplicirane tekstove kad se najedeš za Božić…
imam webshop za prodaju računala i servis računala… s obzirom da sam onemanband i tek nedavno otvorio pretpostavljam da sam u fiskalizaciji od 1.4. … moj knjigovođa još nije upoznat u detalje sa procesom a i kaze da nepotrebno žurim… šta ću, takav sam… može li mi neko reći dal ja onda moram poseban slijed računa voditi za webshop a poseban za servis, te kako u tom internom aktu odrediti naziv za webshop kad web stranica nema adresu… možda ul. internet BB … jel netko već napisao taj akt pa da podijeli s nama… gledam ovaj akt sa TEBa i mislim da ću ja to copy paste…
Bitno je za razumjeti da si ti obveznik fiskalizacije već od 1. 1. dok obvezu fiskalizirati račune imaš od 1. 4. ili 1. 7. (ovisi) - tvoj knjigovođa je u krivu, (a u krivu su i ovi na TEB-u, kada u predlošku internog akta pišu da “odluka stupa na snagu od 1. 4.”)". Način numeriranja koji se utvrđuje internim aktom se mora početi primjenjivati od početka kalendarske godine, naprosto zato što zakon kaže da brojevi računa moraju ići od 1 svake kalendarske godine. Ne možeš odjednom usred godine početi pobrojavati račune na novi način, a bojim se da će upravo to mnogi napravati. Međutim, baš ništa te ne košta da već s 1. 1. počneš svoje račune pobrojavati po novom, pa si miran.
I PU je 21. 12. na svojim stranicama dala primjer izgleda internog akta, pa ti to može dodatno pomoći:
Što je poslovni prostor ti je odgovoreno na gornjem linku, pitanje br. 14. Pretpostavljam da ti možeš web-shop smatrati bilo naplatnim uređajem, bilo zasebnim poslovim prostorom (iako na istoj adresi kao neki od drugih poslovnih prostora), a pobrojavanje određuješ sam (po poslovnom prostoru ili naplatnom uređaju, kako hoćeš i za svaki poslovni prostor zasebno).
Primjerice, ja bih razmišljao da za poslovni prostor gdje sam smjestio web-shop definiram numeriranje po naplatnom uređaju, pri čemu će server na kojem se izvodi web-shop biti jedan naplatni uređaj. U slučaju da mi hosting “kihne” i da selim prodaju na drugi, taj je drugi naplatni uređaj i može početi brojati od jedan, nemam problem sa sinkronizacijom. Isto tako, ako imam load-balancing, pa mogu opsluživati web-shop s sva servera sa bazom podataka, ta dva servera bi mogli biti naplatni uređaji za sebe.
-> Znači, tebi je ključno da osiguraš (kreativno se pri tome služeći organiziranjem po poslovnom prostoru i naplatnom uređaju) da neće moći postojati slučaj (kvar programa, nestanak struje, teroristički napad ili otvaranje međudimenzijskog prolaza) koji bi rezultirato preskakanjem i jednog broja računa.
ma ok… to sam ja i tvrdio… i krenut cu ja sa numeracijom od n.g. … ovo si odlično predložio za webshop…
Danas bio kod knjigovođe i objasnio mi je sljedeće :
Znači, ako preko web shopa posluješ samo preko poslovnog računa (Internet bankarstvo, virman ili opča uplatnica), tada to trebam prijaviti poreznoj upravi. Na neki način sam vezan uz fiksalizaciju, ali ne trebam imati posove printere i ostale stvari, nego na računu treba biti naznačeno :
npr.
Račun: 1-1-1
-prva jedinica, broj računa (numeracija)
-druga jedinica, sjedište gdje je obrt/firma prijavljen (može biti i neka druga oznaka)
-treća jedinica, računalo s kojega izdajemo račune (može biti i neka druga oznaka)
Isto tako potrebno je na pismeno obrazložiti svoje oznake i jedan primjerak poslati u poreznu upravu, a drugi ostaviti kod sebe ako ti pokucaju na vrata…
Eto, ja tako počinjem raditi od 1.1., a kasnije bumo vidli :rolleyes:
zna li tko kako u WHMCS ubaciti fiskalizaciju?