Ili još bolje sve lijepo raspiši na papir i neka prouče i potpišu. Možeš im reći da dolaziš u ime 20-tak vlasnika web shopa koje muči isti problem ? Ako nećemo mi to pokrenuti, tko hoće ? Vesna Pusić sigurno neće
Pa mogao bi to tsereg sročit, čini mi se da je on dobro potkovan razumijevanjem Zakona (jer ja Zakon ne mogu shvatiti jer mi nema smisla) pa bi ga možda mogli zamolit da nam sroči nekakvo službeno pisamce koje ću ja vrlo rado poslat u ime svoje tvrtke i u ime ostalih vlasnika webtrgovina (koji se žele navest u tom dokumentu) u ministarstvo financija?
Hm… ajmo probat jos malo zakomplicirati - a sta ako tvrtka nema zaposlenih, u koje vrijeme onda izdavati racune? Citao sam malo o radnom vremenu tvrtke bez zaposlenih, ali nisam nasao nista pametno, mozda najbolje sto sam nasao je osvrt tserega na ovom forumu:
Radno vrijeme tvrtke bez zaposlenih ?!?!
Ima li veze radno vrijeme tvrtke bez zaposlenih i izdavanje fiskalnih racuna?
Kako tvrtka bez zaposlenih može primati gotovinu, tj. imati prodajni prostor s blagajnom?
Želim reći da je tehnički moguće, recimo, kupiti auto ili mobitel na firmu. Ali nije moguće s osnove vožnje automobila ili pretplate na mobitel opravdavati nikakve troškove za koje je potrebna stvarna osoba da bi nastali. To ne piše niti u kakvom zakonu, ali vjerujem da će ipak svaki sud dati za pravo poreznoj inspekciji ako ne prizna takvoj firmi takve troškove, osim u slučaju da firma sklopi nekakav ugovor s nekim da ovaj obavi neke poslove, bude plaćen za njih i u sklopu tog posla mu da na korištenje vozilo firme.
Tako da nisam siguran koliko bi bilo kakav rad koji bi obavila neka osoba bio legalan za firmu bez zaposlenih koja nije za taj posao sklopila ugovor i platila nekoga. Očito da to prolazi, ali pitanje je koliko bi prolazilo da neka firma tako zarađuje značajnije novce, isplaćuje značajniju dobit, a nikada nije izvršila nikakvu uplatu u obliku poreza na dohodak…?
Ako govorimo o fiskalnim računima, onda govorimo o maloprodaji. A maloprodaja je teško zamisliva bez zaposlenih. Jedina takva situacija koja mi pada na pamet, tehnički, je web-shop. Kod web-shopa, ako on automatizirano fiskalizira račune, mi se čini logičnim da bude naveden OIB poduzeća, kako je propisano da se koristi za sve uređaje koji rade s gotovim novcem. Međutim, nisam siguran koliko bi preko porezne uprave uopće prošla ideja maloprodajnog dućana bez zaposlenih, jer i web-shop je u konačnici trgovina koja mora kao i svaka druga biti usklađena sa Zakonom o trgovini, Zakonom o zaštiti potrošača, pa povrh toga i Zakonom o elektroničkoj trgovini. A stvarno bih se iznenadio kada iz nekog od tih zakona ne bi proizlazilo da takav web-dućan mora imati neko radno vrijeme i način da kupac u kontaktu s trgovcem izravno rješava svoja pitanja ili prava.
Mišljenje PU:
[quote=""]Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kao osobni identifikacijski broj (OIB) operatera može se dostaviti osobni identifikacijski broj (OIB) obveznika fiskalizacije ako se radi o djelatnostima fizičkih osoba, o izdavanju računa putem samo-naplatnih uređaja te u ostalim sličnim slučajevima.
(…)
U slučajevima kada iz opravdanih razloga ne može dostaviti OIB operatera (primjerice: kod obrtnika koji samostalno rade, kod samo-naplatnih blagajni) zakonodavac je predvidio da se kao OIB operatera dostavlja podatak o OIB-u obveznika fiskalizacije. Na isti način će se postupati i kod svih slučajeva kada račune izdaje osoba koja nije zaposlenik obveznika fiskalizacije.
U slučajevima kada iz opravdanih razloga ne može dostaviti OIB operatera (primjerice: kod obrtnika koji samostalno rade, kod samo-naplatnih blagajni) zakonodavac je predvidio da se kao OIB operatera dostavlja podatak o OIB-u obveznika fiskalizacije. Na isti način će se postupati i kod svih slučajeva kada račune izdaje osoba koja nije zaposlenik obveznika fiskalizacije. [/quote]
Znači, ako postoji web-shop koji nema zaposlenih, onda se - po mome sudu - može smatrati da račune izdaje osoba koja nije zaposlenik obveznika fiskalizacije (npr. račune izdaje osoba koja je direktor poduzeća koji nije zaposlen u tom poduzeću). U tom bi se slučaju moga staviti OIB samog poduzeća (obveznika fiskalizacije), ali u internom aktu treba jednostavno opisati situaciju i imenovati tko je osoba koja izdaje račune.
Nadalje, čini mi se da je namjenski program (softverska aplikacija) internetske trgovine koja automatski, tijekom postupka tzv. “check-outa” vrši naplatu s kreditne kartice i odmah fiskalizira račun zapravo samonaplatna blagajna ili “ostali sličan slučaj” u smislu st. 2. čl. 10. Zakona o fiskalizaciji.
S druge strane, ako se fiskaliziranje vrši u nekom kasnijem trenutku, primjerice tijekom procesa obrade nadrudžbe koju obradu vrši zaposlenik, onda ne predstavlja nikakvo “vraćanje na ručni način rada” ako se djelatnik koji obrađuje naružbu mora “prijaviti” u “back-end” aplikacije internetske trgovine i ako se fiskaliziranje i izdavanje računa vrši pod njegovim OIB-om.
Dakle, sve proizlazi iz stvarnih okolnosti - stvarnog načina rada, stvarnog trenutka fiskaliziranja. Ako netko prodaje, recimo, elektroničku knjigu na način da je sve posve automatizirano od stavljanja u košaricu, preko naplate, do preuzimanja robe od strane kupca, to je posve automatizirani proces. A netko prodaje majice na sličan način, a lista narudžbi se dostavlja nekom skladištaru koji majice pakira i šalje, opet je u pitanju automatizirani proces. A ako netko prodaje majice tako da u radno vrijeme svog poduzeća pregledava i “potvrđuje” naružbe, pri čemu se izdaju i fiskaliziraju računi, taj onda zapravo ne radi ništa drugačije nego bilo koja “blagajnica” u dućanu, samo što ne treba “lupati” cifre, jer je sve već obrađeno i upisano.
Da tsereg, više-manje webtrgovina mora imati zaposlene kako bi mogla slati proizvode.
Međutim, osobno imam drugi slučaj, naime radi se o oglašavanju (dakle ne postoji neki “opipljiv proizvod”), te naplatu oglasa, fiskaliziranje računa itd se može napraviti bez uplitanja fizičke osobe koja je zaposlena (ili nije zaposlena) u tvrtki. Dakle, nemam proizvod kojeg bi netko trebao upakirat i poslat, nego se radi o automatskoj usluzi.
Znači generalno, nemam maloprodaju, nego “automatsku uslugu”, dakle ne moram imati zaposlenika u tu svrhu. Stoga ne vidim niti razlog zašto bih morao “zaključavati” automatsko izdavanje računa nakon 18 sati, te subotom i nedjeljom, jer mi to totalno nema smisla. Dodatno, nekako si mislim kako bi poreznici da se baš zainate mogli i prigovarat i ako primam uplate i nakon radnog vremena (kreditnom karticom konkretno) jer bi to teoretski značilo kako mi je trgovina otvorena (ako već izjednačavamo webtrgovinu i fizičku trgovinu) van radnog vremena, što će reć da bih trebao i zabranjivat i ikakvu mogućnost naplate kreditnom karticom putem webshopa…
Ja pod webshop smatram sve što se prodaje i naplaćuje putem interneta (roba ili usluga).
Pa tako i godaddy smatram webshopom.
Sad imam problem jer mi je projekt kojeg bi (nadam se) koristili inozemni klijenti, a vjerujem kako je njima vrlo bitno da dobiju račun odmah, pa makar i u 3 sata ujutro, nego da dobiju “fiskalizirani račun iz neke kifla državice”. Ne dobiju li račun odmah, vrlo je vjerojatno kako će im prvo na pamet past nekakva vrsta prijevare. Dakle, imam 3 opcije koje ja vidim:
1.) primat novac na neki “čudan” račun koji nije povezan sa tvrtkom i ne izdavat račune (ne odgovara mi jer se može desiti kako će korisnik željeti račun kako bi mogao pravdati troškove)
2.) ne izdavat račune nakon radnog vremena (po HR vremenu i HR poreznoj), uz ispriku klijentima da račun još nije izdan, ili izdavat nefiskalizirane račune koje bih fiskalizirao drugi dan, te sam sebi napravit dodatno posla umjesto da automatiziram proces i uz paniku da mi porezna i dalje može pokucat na vrata i naplatit kaznu zbog rada “trgovine” nakon radnog vremena, ili zbog primanja uplata nakon radnog vremena
3.) pokušat napisat pismo i tražit službeni odgovor od porezne što mi je za činiti obzirom da nitko fizički ne radi u toj “trgovini” te da nema smisla “radno vrijeme” aplikacije, jer aplikacija ne traži bolovanje, trudnički dopust, naplatu prekovremenih i radnička prava…(e tu tebe trebam 
)
Ja osobno (IMHO) mislim da ne postoji nikakav razlog da ti u internom aktu ne navedeš kao radno vrijeme “poslovnice” web-shopa vrijeme od 0 do 24 sata, za web-shop utvrdiš da se radi o samonaplatnoj blagajni koja fiskaliziranje i izdavanje računa vrši posve automatizirano, te se ono obavlja pod OIB-om tvog poduzeća, u skladu sa st. 2. čl. 10. Zakona. To će biti ta jedna blagajna u toj jednoj posebnoj poslovnici.
Istovremeno, imat ćeš i drugu poslovnicu, svoj ured, u kojem ćeš manualno pod svojim OIB-om u radno vrijeme vršiti storniranja i izdavanja računa za poslovne događaje koji nisu automatski provedeni kupčevim korištenjem aplikacije internetske trgovine, već su nastali kroz izravni kontakt s kupcem (e-poštom, telefonom, osobno) u procesu reklamacije, uslijed naknadno odbijenih uplata od kartičarske kuće i drugim slučajevima.
To sve opišeš u internom aktu, cijeli taj proces.
[quote=“tsereg”]Ja osobno (IMHO) mislim da ne postoji nikakav razlog da ti u internom aktu ne navedeš kao radno vrijeme “poslovnice” web-shopa vrijeme od 0 do 24 sata, za web-shop utvrdiš da se radi o samonaplatnoj blagajni koja fiskaliziranje i izdavanje računa vrši posve automatizirano, te se ono obavlja pod OIB-om tvog poduzeća, u skladu sa st. 2. čl. 10. Zakona. To će biti ta jedna blagajna u toj jednoj posebnoj poslovnici.
Istovremeno, imat ćeš i drugu poslovnicu, svoj ured, u kojem ćeš manualno pod svojim OIB-om u radno vrijeme vršiti storniranja i izdavanja računa za poslovne događaje koji nisu automatski provedeni kupčevim korištenjem aplikacije internetske trgovine, već su nastali kroz izravni kontakt s kupcem (e-poštom, telefonom, osobno) u procesu reklamacije i drugim slučajvima.
To sve opišeš u internom aktu, cijeli taj proces.[/quote]
Da, tako sam i zamislio (i napravio) webshop kao odvojenu poslovnicu (poslovnicu 2). Pripremio sam i Interni akt sa popisom poslovnica i opisima rada, sve kako sam smatrao kako treba. E sad, jedino ovaj dio sa “blagajnikom” koji ima OIB tvrtke nisam napravio (jer nisam znao da može i tako) nego sam postavio svoj OIB kao blagajnika, ali kako mi je to sad jasno (jer si, zahvaljujem, to uredno objasnio) izmjenit ću interni akt i postavi u program pod podatke o “blagajniku” - podatke o tvrtci.
U principu u tu poslovnicu 2 dodat ću 2 blagajnika, jedan će biti tvrtka (za automatizirane procese) a drugi ću biti ja (za storno račune u radnom vremenu), i mislim kako bi to trebalo štimati?
Svejedno bih te molio za savjet, kako da sročim poruku (za službeni dopis PU) da napismeno želim njihovo očitovanje o tom automatiziranom procesu naplate, jer bih htio taj dokumenat imati u arhivi za “nedaj Bože” ako se nacrtaju i kažu da "misle da to nije pravilno jer u slovu Zakona u tom i tom članku piše to i to, pa da im onda mogu tutnut pod nos ono što sam dobio od PU na pismeno (nadam se da me razumiješ). Ako treba, javi mi cifru na PM ukoliko ne radiš pro bono takve stvari
Kada bih ti javio cifru na PM, počinio bi kazneno djelo nadripisarstva – jedino licencirani pravnici smiju davati pravne savjete i spravljati pravne akte.
Dakle, ja bih jednostavno opisao da imam internetsku trgovinu koja posve automatizirano vrši naplaćivanje putem kreditnih kartica, izdaje i fiskalizira račune, sve tijekom korištenja web-stranica internetske trgovine od strane krajnjeg potrošača. Istaknuo bih da u tom procesu, od primanja narudžbe do fiskaliziranja i izdavanja računa, niti u jednom trenutku nije potrebna intervencija operatera-trgovca, fizičke osobe, te da je internetska trgovina dostupna za potrošačima 24 sata na dan. Pitao bih može li se takva aplikacija internetske trgovine smatrati samonaplatnom blagajnom u smislu st. 2. čl. 10. Zakona o fiskalizaciji, odn. može li se taj slučaj smatrati slučajem sličnim onom opisanom u st. 2. čl. 10. Zakona, te shodno tome kao OIB operatera koji je izdao račun navoditi OIB obveznika fiskalizacije. Pitao bih mogu li shodno prethodnom tu internetsku trgovinu izdvojiti u zasebnu poslovnicu koja ima radno vrijeme svaki dan od 0 do 24 h?
Objasnio bih svojim riječima poslovnu logiku iza toga, kako si objasnio gore, tj. da prodaješ oglasni prostor krajnjim potrošačima, tuzemnima, ali posebno inozemnima, kojima je bitno fakturu dobiti odmah po kompletiranju kupovine kroz web-stranicu internetske trgovine, dok se storniranje i drugi poslovni događaji koji zahtjevaju intervenciju fizičke osobe vrše iz druge poslovnice gdje se računi izdaju pod OIB-om zaposlenika u radno vrijeme ureda, sve utvrđeno internim aktom.
Uoči da ovdje ne postoji nekakav “dobro poznati” koncept web-shopa, tj. ne možeš pitati “da li web-shop ovo ili ono” podrazumijevaći time da PU zna na što ti misliš, jer bi tada PU davala bjanko odgovor na nešto što ti sutra možeš interpretirati kako hoćeš. Zato je bitno da ti izjaviš da imaš nešto što vrši naplatu i fiskaliziranje posve automatski, a odgovor se onda odnosi na to konkretno što si pitao.
P.S. Ja osobno ne bih izdavao račune pod svojim OIB-om iz iste poslovnice u kojoj radi automatska blagajna, jer takva poslovnica ima radno vrijeme od 0 do 24 h, pa ako u njoj radi uz taj stroj i neka osoba, onda se opet otvara pitanje radnog vremena i muljanja. Dakle, ne može fizička osoba raditi u poslovnici koja fizički ne postoji i nema adresu? Što ćeš prijaviti na PU, koja je adresa internetske trgovine?
Jasno!
Izvrsno, veliko ti hvala, a ako si za, častim pićem!
I javim odgovor od porezne kad ga dobijem.
Eto, upravo poslao mail, čekam odgovor.
… i dobih odgovor!
This message was created automatically by mail delivery software.
A message that you sent could not be delivered to one or more of its
recipients. This is a permanent error. The following address(es) failed:
[email protected]
SMTP error from remote mail server after initial connection:
host mail4.porezna-uprava.hr [195.234.22.104]:
550 5.7.1 Service unavailable; Client host [108.175.154.227] blocked using Trend Micro RBL+. Please see ERS redirect HTTP to HTTPS Mail from 108.175.154.227 blocked using Trend Micro Email Reputation database. Please see http://www.mail-abuse.com/cgi-bin/lookup?108.175.154.227
… i dobih odgovor!
This message was created automatically by mail delivery software.
A message that you sent could not be delivered to one or more of its
recipients. This is a permanent error. The following address(es) failed:
[email protected]
SMTP error from remote mail server after initial connection:
host mail4.porezna-uprava.hr [195.234.22.104]:
550 5.7.1 Service unavailable; Client host [108.175.154.227] blocked using Trend Micro RBL+. Please see ERS redirect HTTP to HTTPS Mail from 108.175.154.227 blocked using Trend Micro Email Reputation database. Please see http://www.mail-abuse.com/cgi-bin/lookup?108.175.154.227
Hehehe predpostavljao sam da ćeš takav odgovor dobiti :zub:
Poslao sam im mail sa druge mail adrese, javim kad dobijem odgovor 
Pa neće ravnateljica porezne uprave odgovarati na pitanja svakoga tko zna poslati e-mail…
Imaš kontakte:
A pravilan način je pismeno, preporučeno s povratnicom na adresu lokalne PU ili središnjeg ureda.
Da, u pravu si, naravno da neće, pa neće čak niti poslat adresu na koju bi trebalo poslat pitanje, ili ne daj Bože proslijedit email “odgovornima” ili “na pravu adresu”, to im je ipak ispod časti jer su oni “direktori” (pardon, ravnatelji).
Da se razumijemo, u pravu si.
Ništa, sutra ponovno na telefon, pokušat dobit nekoga tko mi možda može dat ispravnu adresu (jer niti Linić ne zna tko bi na gore navedeno mogao dati upit, odnosno tko je zadužen za odgovore i savjetovanje za takvu problematiku - vrlo vjerojatno nitko pa će zato prebacivati mene sa jednog telefona na drugi, te sa jedne adrese na drugu, ali navikoh već tako sa njima).
Uglavnom, napravit ćemo tako - pisanim putem, sa povratnicom, na sve adrese kojih se uspjem dočepat, i izvjestit ću ovdje koliko sam pisama poslao.
Jako zanimljiva tema i uzasno mi fiskalizacija komplicira trenutno zivot i neznam kaj da napravim pa me zanima vase misljenje, i unaprijed puno hvala na svim odgovorima nadam se da bu mi neko pomogo ak nista drugo malo utjesio :roflmao: !
Otvorio sam tvrtku koja se bavi izradom internet stranica, i ostalim stvarima i pruzanjem hosting rjesenja, ime tvrtke necu spominjati jel mi nije u cilju promocija ili neka vrsta spama.
Trenutno nemam problem s fiskalizacijom jel radim samo s firmama pa mi placaju virmanom. No mislim otvoriti whmcs hosting za domace trziste posto se to placa kreditnim karticama ili paypalom moram fiskalizirati, i to nije problem da rucno racune fiskaliziram jel hrvati ne kupuju toliko web hostinga da npr… moram angazirati nekog posebnog da mi rucno fiskalizira racune, no ovdje dolazi problem, sto se sada mislim i prosiriti na inozemno trziste, i nuditi naravno jeftiniji hosting i koji bi se sigurno prodavao 10-20 - 50 mozda dnevno , a nakon par godina i vise , i naravno da je to tesko onda rucno fiskalizirati, pa molim da mi neko predlozi neki savijet ili rjesenje sto bi u mom slucaju napravili ili rjesili.
PS… Dali neko zna dali je gotov ili netko ima plugin ili rjesenje za WHMCS da se automacki fiskalizira kad je naplata kreditnom karticom, isto tako imam pitanje što je s paypal uplatama, npr… ako je men i paypal na koji mi sjedaju novci odnoso racun od firme, znaci imam karticu visu od firme i na nju prijavim paypal i sto je s uplatama koje sjedaju isto preko WHMCS-a ali placanje paypalom a novci idu direktno na karticu od firme dali se i to treba fiskalizirati ako da kako to fiskalizirati ?
Gr… Ova fiskalizacija je unazadila hrvatsku web trgovinu sigurno,
eto ja se nadam da bu mi neko pomogo , punoooo punooo hvala ;).
PU je izdala tumačenje, vezano uz izdavanja računa izvan prijavljenog radnog vremena:
Ne da se račun smije izdati izvan prijavljenog radnog vremena, već se mora izdati onda kada se sukladno zakonu mora izdati, makar to bilo i izvan radnog vremena. Dobro je u internom aktu opisati sve specifične situacije. Također treba prijavljivati sve izmjene radnog vremena, pa i one nastale uslijed privremenog zatvaranja poslovnice zbog godišnjeg, adaptacije i sl.
Pozdrav, mozda jest zastarjela tema, al me zanima dal ima kakva kampanja
ili firma ili neznam kaj, da moze mi pravit digitalne certifikate?
Hvala
p.s. znam samo za sada ovo, jel provjereno? digitalni certifikati