Da, sve super sve pet a kak cete lovu vuc van? 
Kolko ce razne provizije slanja pocuclat i porez i ta sranja?
Osuđeno na propast prije nego šta je počelo.
Ja cu vas radije sve sam razbit
No, šalu na stranu - ima jedna jedina verzija di ovo moze proci, i to je nesto modificirano od ovog, ali za few eyes only na kraju, to je prije ona verzija di dodu veci igraci s cashom unutra.
True je da se kapital moze okrenut, true je da se s vise kapitala moze bolje, i sve to stima, ali ovo bi zahtijevalo dost papira. Mislim, ugovori, firme neke bla. Nije ni to bed, ali dok u nacelu konkurenti ulaze u vece sheme zajednickih zarada, sto se sve moze desit? Radit ce sapunicu po tome dok neko nekog pretuce na kraju.
[quote=“Petarcro”]Da, sve super sve pet a kak cete lovu vuc van? Kolko ce razne provizije slanja pocuclat i porez i ta sranja?
Osuđeno na propast prije nego šta je počelo.[/quote]
Sigurno ne preko Western Uniona kojeg BTW Linić kontrolira od početka ove godine.
Od kud ti ta informacija?
Možda da ja sad tebe pitam sa smješkom “kak cete lovu vuc van?”.
Koju lovu? :cmolj:
Ovih zadnjih par postova me baš nasmijalo.
internet je previše dinamična industrija da bi ovako nešto uspijelo.
Ja bih primjerice rekao da baš radi same dinamičnosti ima više šanse za uspijeh nego u nekoj inudstriji koja je “statična”, ne znam npr. drvna industrija. Dinamičko okruženje je poticajno samo po sebi, a da ne spominjem koliko su veće šanse za iznjedriti nešto novije, popularnije i bolje u odnosu na ono staro, za razliko od okruženja gdje se inovacije, planovi i trendovi mijenjaju, mjesecima, godinama, desetljećima.
Ovo sa kupovinom sajtova mi se ne čini dobra ideja za investiranje, to je više onako za neki oblik štednje.
Da pojasnim, sajtovi se prodaju po godišnjoj zaradi, e sad da bi svi na kraju ozeli neki dio treba čekati da prođe par godina i da se nakupi neka svota love od oglašavanja pa da podjelimo dobit na kraju opet prodamo te sajtove. Znaći daš 10 000 eura i čekaš godinu dana da vratiš tih 10 000 eura od adsensa i svaki od nas dobije 1000 eura natrag (ako nas je 10), a tu je i rizik još.
Plus - ima tu pun stvari, a najvažnija je kada se kupuju razne niše da je to propast, obavezno se treba držati jednoga i imati ljude koji se kuže u to jedno a to je problem.
Kod izrade novih sajtove je moguć puno veći prinos. Daš radniku 5 000 kn da 2 mjeseca (par sati dnevno dovoljno) radi na nekom sajtu, svi malo po malo pomognemo savjetima, (seom/linkovima) i nakon 6 mjeseci sajt od nule dođe do 10 000 posjeta dnevno i procjenjuje se na 50 000 kn. Znaći sa 5k kn dođe se do 50 000kn.
Napravi se 10ak takvih mini projekata po 5 000 kn uloga i nakon godinu dana po mojoj procjeni jedan će doživjeti neočekivani uspjeh, recimo da mu poraste vrijednost sa 5k uloženih na 100k kn, njih 4-5 će sigurno skočiti sa 5k uloženih na 10-20k a ostatak neka vrati uloženo ili bude na nuli u eto sa 50k kn dobit od cca 150k kn. E sad, tih 150k kn je ako se ti sajtovi prodaju nakon godinu dana i njihov novac se ne ulaže dalje. Ako se ti sajtovi zadrže a njihova dobit i dalje ulaže dobit može rasti.
Dakle, prvo je više oblik štednje, drugo je investicija s kojom je cilj od nule napraviti nešto vrijedno. Kad ti kupuješ nešto što je na vrhuncu onda se može očekivati samo pad.
Ako tražite neku formu i oblik kojim biste udružili svoj kapital, imali određenu sigurnost, a istovremeno izbjegli nesuglasice, onda je najbolje - IMHO - okrenuti se k nekoj od zakonom uređenih formi. Naime, od kada je kapitalizam izmišljen, pravna stečevina kapitalističkih društava se mijenja i nadopunjuje upravo iskustveno stvorenim rješenjima za ovakve vrste problema.
Ranije je spomenuto da bi svatko dao par tisuća eura, a onda da se upravljanje tim novcem prepusti jednome. Postoji nekoliko načina udruživanja koji ovome odgovaraju, a koji su definirani Zakonom o trgovačkim društvima (dalje ZTD).
- Ortakluk
Ortakluk je neformalan način udruživanja rada i/ili imovine, a radi postizanja zajedničkog cilja - uložiti se mogu stvari, prava, novac, rad, bilo što drugo.
Ortakluk vode svi ortaci. Onaj ortak koji ulaže samo svoj rad, a nije uključen u glavnicu, sudjeluje u donošenju odluka, ali nema pravo glasa. Odluke se donose na način na koji se upravljava nekom stvari koja je u suvlasništvu - drugim riječima, primjenjuju se odredbe iz glave druge Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Ilustracije radi, suvlasnici neke stambene zgrade upravljaju svojim zajedničkim vlasništvom po tom zakonu.
U ortakluk mogu ulaziti i fizičke i pravne osobe, domaće i strane.
-> Moguće je, primjerice, sklopiti ortakluk oko nabavke i upravljanja bilo kojom web-stranicom.
- Tajno društvo
Ugovorm o tajnom društvu jedna osoba, koja je tajni član, ulaže neku imovinsku vrijednost u društvo druge osobe (poduzetnika), te na temelju tog uloga stječe pravo sudjelovanja u dobiti i gubitku. Uložiti se može novac, stvari i prava čija se vrijednost može izraziti u novcu.
Tajni član je voljan sudjelovati u internom odnosu, ali nije voljan preuzeti posljedice odgovornosti. U pravnom prometu nastupa poduzetnik, on je isključivi nositelj svih prava i obveza. Klasičan razlog za tajno članstvo jest kada se želi investirati u nekoga tko za svoj rad mora imati posebnu licencu (npr. investirati u liječničku praksu, odvjetničku kancelariju i sl.).
Tajno društvo je interno, ono se nigdje ne registrira, nigdje se ne pojavljuje. Tajni član nikako ne može dobiti punomoć, biti zastupnik ili sl.
Odnos između tajnog člana i poduzetnika se uređuje ugovorom, te odredbama ZTD-a o tajnom društvu. Što nije određeno time, određuje se odredbama ZTD-a o ortaštvu (znači, tajno društvo je ograničeniji oblik ortaštva). Ugovor određuje kako poduzetnik smije koristiti ulog tajnog člana. Poduzetnik ne smije otuđiti ili smanjiti poduzeće bez suglasnosti tajnog člana, a tajni član ne smije prenijeti svoj udio na trećeg bez znanja poduzetnika. Tajni član ima pravo uvida u poslovne knjige - i to se njegovo pravo ne može umanjiti ugovorom. Udio tajnog člana u dobiti i gubitku poduzeća određuje se ugovorom, s time da gubitak pokriva najviše do svog uloga.
-> Ovo je opcija kada se upravljanje tim ulaganjem želi povjeriti nekome tko već ima registriranu firmu.
- Komanditno društvo
Ovdje se udružuju dvije ili više osoba, pod zajedničkom tvrtkom, na način da najmanje jedna osoba odgovara neograničeno cijelom svojom imovinom (komplementar), a ostali do iznosa uloga (komanditor).
Društvom upravljaju komplementari. Oni se i upisuju u prijavi za upis u sudski registar (komanditori mogu, ali ne moraju, no mora se barem naznačavati njihov broj). Komanditori nisu, ali mogu funkcionirati praktički kao tajni članovi, ali - za razliku od tajnih članova - u onim stvarima koje se odnose na poslovanje izvan granica redovnog poslovanja društva, komanditori se mogu usprotiviti odlukama komplementara.
Društvo nema posebnih organa koje bi uvjetovao zakon. Komplementari mogu donijeti odluku da se jednom od njih da prokura i trgovačka punomoć. Društvo odgovara svom svojom imovinom neograničeno, a članovi prema svom statusu (komanditora ili komplementara).
ZTD se primjenjuje dispozitivno - vrijedi ono što ugovore članovi, a što su propustili određuje odredbama ZTD-a o komanditnom društvu. Što nije određeno u odredbama o komanditnom društvu, određuje se temeljem odredbi ZTD-a o javnom trgovačkom društvu. Komanditno društvo je, dakle, poseban oblik javnog trgovačkog društva (JTD).
-> Organiziranjem u komanditno društvo gdje je jedan član komplementar, ostvaruje se ortaštvo koje (za razliku od ortaštva) ima vlastitu pravnu osobnost i samo jednog koji upravlja svime. Također, za razliku od ortaštva, ovdje samo komplementari odgovaraju svom svojom imovinom.
Gore opisani oblici udruživanja su društva osoba, za razliku od društava kapitala (d.d. i d.o.o.).
Društva kapitala su nešto složenija u pogledu organa, načina upravljanja i sl. Dioničko društvo, IMHO, nije nezanimljivo ukoliko je temeljni ulog od 200.000 kn nešto na što se ionako cilja – ako se ne varam, d.d. se može osnovati i potom uputiti javni poziv za skupljanje temeljnog uloga.
Inače uvijek čitam kako je dobro ulagati u što više različitoga i nikako ne trpati sva jaja u jedan koš, a onda dođeš ti i okreneš teoriju potpuno naopako. Koga sad slušati?
[quote=“Bugi”]Daš radniku 5 000 kn da 2 mjeseca (par sati dnevno dovoljno) radi na nekom sajtu (…)
Napravi se 10ak takvih mini projekata (…)[/quote]Moja je ideja ovdje išla za logikom dobrih starih udruga za razvoj tehničke kulture u mladih, a.k.a. avio-klubovi i ini.
U 2012. je po statistikama HZZ-a na burzi bilo registrirano 90.000 nezaposlenih sa SŠ, 15.000 sa VŠ i 1. st. faksa i 20.000 sa fakultetom i više.
Kroz uspostavu neprofitne udruge, može se osigurati “honeytrap” za dobre projekte, koji se tako mogu i izlagati dok ne postanu zanimljivi za investiranje. Istovremeno, kroz udrugu se može osiguravati i izobrazba ljudi (umjesto da ljudi uče od rich-jerkova i inih).
[quote=“CreatifCode”]Inače uvijek čitam kako je dobro ulagati u što više različitoga i nikako ne trpati sva jaja u jedan koš, a onda dođeš ti i okreneš teoriju potpuno naopako. Koga sad slušati?[/quote]IMHO, ako imaš stvarno puno para, onda diversificiraš - živiš samo od kapitala. Ako nemaš puno para onda ono što imaš ulažeš u konkretni biznis o kojem nešto i znaš, pa čekaš da se netko diversificira i preko tebe.
Jaja u istu košaru, to bi možda primjenio na to da ne valja sve na istu domenu. Pokušaj, kladim se da si u krivu, to je moja teorija. Kad ideš na dvije strane ni jednu ni drugu ne napraviš kako treba.
Ne možeš biti prvoklasni dizajner i programer u isto vrijeme.
[quote=“Bugi”]Jaja u istu košaru, to bi možda primjenio na to da ne valja sve na istu domenu. Pokušaj, kladim se da si u krivu, to je moja teorija. Kad ideš na dvije strane ni jednu ni drugu ne napraviš kako treba.
Ne možeš biti prvoklasni dizajner i programer u isto vrijeme.[/quote]
Naravno da ne možeš, ali programiranje, dizajniranje i investiranje su različiti svjetovi, iz toga razloga to ne možeš niti uspoređivati.
Ne bih se složio s ovime. Investirati 10.000 kuna, što ćeš se složiti u investicijama je nikakav kapital, u jednu dionicu zasigurno nije dobro.
Ako nemaš puno para, onda ulažeš u jedan fond, ali i taj fond je diverzifciran, pa si samim time i ti diverzificirao uloge posredno preko njega, a ja bih opet rađe uložio u dva fonda po 5k, nego u jedan 10k. Male pare niti ne možeš uložiti u konkretan biznis, eventualno u nekakve fondove ili dionice.
Važnost diverzifikacije najbolje se pokazal prilikom izlska HT na burzu, kada su ljudi mahnito dizali kredite i kupovali dionice istog, a da nisu niti na tren razmislili nebili bilo dobro jedan dio novaca uložiti i u druge dionice. Ovo je jedan primjer, INA je drugi, FB je treći, itd. itd. itd.
Naravno ovo o čemu se u ovoj temi priča je drugi par opanaka, ali mislim da se domene mogu usporediti donekle sa dionicama, a samim time i važnost ulaganja u različite niche na webu.
Da si sam vlasnik sajta koji se bavi nakovnjima i na prodaju se ponudi sajt koji obrađuje temu opanaka i sajt koji obrađuje temu nakovanja. Imaju jednaku zaradu.
Koji sajt bi od ta dva prije kupio. Koji bi ti bio zanimljiviji kao investicija i zbog čega?
Mogu, zapravo je isto. Kao što se ti kužiš u programiranje ja se kužim koji sajt sa igricama može do posjeta koji ne može. Netko se kuži u dionice i zna koje kupiti koje ne.
Da se ti sa programiranja prebaciš na kalikuranje koji sajt sa igrama napraviti pogriješit ćeš 100 puta prije nego pogodiš što treba, isto kao i ja da sada idem kupovati dionice, mogu samo na sreću pogoditi nešto što netko drugi ZNA.
Svak u svom poslu iz iskustva stekne neke vještine, prebaci se na nešto drugo biti ćeš izgubljen!
I ja se slažem da se bolje držati jedne niše, što može biti i neka opširnija niša tipa gaming ili tech tako da se mogu iskoristiti i beneficije backlinkanja, razmjene contenta i slično, a najviše zato da se svi mogu skoncentrirati na jedno i time ubrzati napredak. Bilo bi uzaludno da se ulaže i u gaming i u tech i u sport i u politku.
Kada sam mislio na investiranje u gotove sajtove, nisam samo mislio na to da ih kupimo i ostavimo da stagniraju dok ne isplatu ulog, već da ih pokušamo i podignuti na veći nivo. Naravno uz to bi se mogla kombinirati i izgradnja novih sajtova ali znate i sami koliko je lakše s jednim velikim sajtom graditi male nego kad se grade bez ikakve pomoći.
Tako da mislim da je nabolje prvo kupiti par većih sajtova i onda uz njih graditi nove from scratch, a pritom i dalje pratiti aukciju za dobrim ponudama. Izgraditi snažnu mrežu u jednoj niši koju bi kasnije ili prodali ili ostavili da se dalje razvija.